Sveti Oče!
S još svježim sjećanjima na Vaš povijesni, prvi dolazak u Hrvatsku u rujnu 1994. godine hrvatski Vas narod i ovoga puta dočekuje otvorena srca, sa zahvalnošću na dosada iskazanom razumijevanju i potpori, te s nadom da ćete nam i u prigodi ovoga državnog i pastoralnog posjeta Vašim porukama učvrstiti našu vjeru u nezamjenjivost kršćanske vizije za budućnost u današnjem svijetu.
Vašim drugim dolaskom u Hrvatsku, u četiri godine, pokazujete osobitu brigu Svete Stolice za hrvatski narod koji je stoljećima ostao vjeran načelima katoličke vjere i zakonima Crkve.
Ovaj Vaš posjet, Sveti Oče, za Crkvu u Hrvata, za čitav hrvatski narod i hrvatsku državu ima posebno povijesno značenje radi beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca, mučenika Crkve i jednoga od najvećih hrvatskih crkvenih velikodostojnika.
Kardinal Alojzije Stepinac bio je uzor duboke vjere i ljubavi prema čovjeku i nesebične predanosti svojoj Crkvi, a i prema svome hrvatskom narodu.
Bio je osobno žrtva dviju velikih ideologija prve polovine XX. stoljeća - nacizma i komunizma, ideologija bez Boga koje su se borile za tijelo i dušu europskih ljudi i naroda.
Zbog svoje odlučnosti u spašavanju progonjenih, podjednako Hrvata, Srba i Židova, bio je ugrožen od kvislinške vlasti NDH. A radi svoje nepokolebljive vjernosti Katoličkoj Crkvi i zajedništvu hrvatskih katolika s Petrovim nasljednikom bio je osuđen po komunističkoj vlasti i izložen smrtnoj pogibelji. Danas on - odlukom Svete Stolice - izlazi kao mučenik čiste savjesti i pravi svjedok vjere pred očima čitavog čovječanstva. Bio je pastir svoga naroda čiji su životni „credo“ i odanost hrvatskom narodu najbolje sažimale njegove riječi da bi bio „ništarija“ da nije bio uz svoj narod koji se „plebiscitarno izjasnio za svoju državu“.
Stepinčevom beatifikacijom odaje se priznanje istini i njegovoj žrtvi pred poviješću, ali i sadašnjošću, jer sa scene još nisu nestale snage koje bi hrvatskom narodu, Katoličkoj Crkvi i ovoj demokratskoj Hrvatskoj željele nametnuti krivnju za fašističke grijehe i zločine koje hrvatski narod i država osuđuju.
Uzdizanje prvoga čovjeka Katoličke Crkve u Hrvatskoj u razdoblju II. svjetskog rata na čast Oltara, znači ujedno priznanje svim žrtvama i mučenicima i fašističkog i komunističkog režima.
Oni što jednostavno osuđuju hrvatski narod zaboravljaju da je profašistički režim Hrvatskoj bio nametnut kao i svim drugim europskim zemljama te da je Hrvatska imala jači antifašistički pokret negoli druge europske zemlje, a danas Hrvatska izgrađuje demokratski društveni poredak.
Svojim posjetom Hrvatskoj 1994. godine uveličali ste proslavu 900. obljetnice zagrebačke biskupije, ovom prigodom, osim beatifikacije kardinala Stepinca, počastit ćete jedinstvenu proslavu 1700. obljetnice osnutka Splita - grada, Solinske Crkve i Splitske nadbiskupije koje su, kao najstarije na hrvatskom tlu, odigrale posebnu ulogu u pokrštenju Hrvata, utemeljenju Crkve i općenito u životu stare hrvatske države.
Sveti Oče!
U kratkom vremenu, proteklom od Vašega prvog posjeta Hrvatskoj, ostvarili smo najuzvišeniji cilj: vratili hrvatskoj državi sve njene okupirane krajeve koji su krvarili pod jugokomunističkom i srpskom agresijom i okupacijom. Sa simbolom naših stradanja, Vukovarom, vratili smo stotine tisuća prognanika, obnovili mnoga razorena naselja i crkve, omogućivši obnavljanje sveukupnog pa i vjerskog života.
Vi ste nas svojim govorima prošli put poticali na promicanje kulture mira koja podrazumijeva snošljivost i solidarnost, i kršćanske potrebe pružanja ruke oprosta i svojim neprijateljima.
Vođeni takvom politikom, nakon što smo jedinstvom hrvatskog naroda i snagom hrvatskog oružja oslobodili većinu okupiranog područja, mi smo otvorili put i međunarodnoj zajednici za mirovne sporazume za Bosnu i Hercegovinu te mirnu reintegraciju hrvatskoga Podunavlja, koja je uspješno ostvarena suradnjom hrvatskih vlasti i međunarodne zajednice. Svojom miroljubivom politikom Hrvatska je omogućila da se uspješno završi mirovna misija UN.
Hrvatski je narod mogao ostvariti svoj tisućljetni san o uskrsnuću samostalne hrvatske države u punom jedinstvu sa svojom Katoličkom Crkvom. Sada je hrvatski narod okrenut prema novim mirnodopskim izazovima i zadaćama, jer svoju domovinu želi izgrađivati kao nezavisnu i slobodnu, ali i stabilnu i prosperitetnu socijalnu državu.
Podarite nam, Sveti Oče, i na tom putu Božji blagoslov!
Mnogi još ne znaju ili zaboravljaju da je hrvatski narod jedan od najstarijih europskih naroda, da je od svih slavenskih naroda prvi primio kršćanstvo, da je stoljećima stajao na braniku katolištva i svoje opstojnosti. Zaboravljaju da je, zajedno s drugim narodima, dao Europi dio svoga identiteta i pridonio razvitku kršćanstva i današnje zapadne civilizacije.
Hrvatski je narod ponosan na sva svoja dostignuća u ostvarenju stabilnoga demokratskog i gospodarskog poretka. Na tim temeljima, hrvatsko državno vodstvo i ja osobno kao državni poglavar, ustrajat ćemo u daljnjoj izgradnji demokratskog poretka, na načelima poštivanja i njegovanja općeljudskih vrednota kršćanske civilizacije.
Sveti Oče!
Već nekoliko godina Hrvatska je zaokupljena rješavanjem povratka hrvatskih prognanika, a i srpskih izbjeglica, odnosno zbrinjavanjem svih stradalnika jugokomunističke agresije i domovinskoga rata. Obnova razorenih domova, kulturnih i sakralnih objekata ostaje politički prioritetna, a gospodarski i humanitarno vrlo složena dugotrajna zadaća. Sve to činimo uglavnom vlastitim snagama, ali bez odgovarajuće financijske potpore neće se svi prognanici i stradalnici moći vratiti na svoja ognjišta, a još manje ostvariti uvjete za normalan život.
Znajući koliko je Svetoj Stolici stalo do rješavanja gorućih humanitarnih pitanja, nadamo se da ona može potaći i međunarodnu zajednicu za djelotvorniju pomoć.
Pred čitavim hrvatskim društvom postavlja se kao jedna od bitnih dugotrajnih zadaća: ostvarenje moralnog i duhovnog preporoda, u smislu oslobađanja od negativnoga komunističkog nasljeđa, ali i sprečavanja širenja negativnih pojavnosti suvremene civilizacije.
Na gospodarskom području želimo podići životni standard svih naših ljudi, pružiti im radnu i socijalnu sigurnost pokrećući sve gospodarske i prirodne izvore i potencijale svoje zemlje. Vlada demokratske Hrvatske ustrajat će na poboljšanju položaja i primanja onih socijalnih kategorija, prije svega umirovljenika, kojima su ratne okolnosti, ali i gospodarske promjene prijelazom iz komunističkog sustava u sustav slobodnog tržišta naročito otežale život.
Sa svim susjednim državama, u novim geopolitičkim okolnostima, želimo izgraditi normalne odnose i suradnju na načelima ravnopravnosti i međusobnog poštivanja. Kao sredozemna i srednjoeuropska zemlja, baštinica zapadne kršćanske civilizacije, vrednotama koje je i sama zamjetno pridonijela, Hrvatska vidi svoju budućnost u povezivanju sa zemljama kojima povijesno i kulturno pripada. Stoga su hrvatski narod i ovo hrvatsko državno vodstvo odlučni ne dopustiti ponavljanje kobnih povijesnih pogrešaka, odnosno namjere i planove o uključenju Hrvatske u nove balkanske ili jugoistočne integracije.
Sveti Oče!
I Vi ste opetovano upozoravali svijet na tragediju Bosne i Hercegovine zauzimajući se za prestanak rata i ubijanja. Brinuli ste i za sudbinu hrvatskog naroda u toj zemlji koji je kao najmalobrojniji uvijek bio i najviše ugrožen, a svoju je duhovnu snagu tijekom cijele duge povijesti crpao iz katoličke vjere.
Ista briga, ali i državno-nacionalni strateški interes, određuje hrvatsku politiku prema Bosni i Hercegovini u kojoj civilizacijske razlike i nacionalne posebnosti, pojavom ekspanzionizma i fundamentalizma, te različiti strateški interesi međunarodnih silnica tvore i danas najsloženiju krizu u svijetu. Hrvatska će nastaviti sa svojom konstruktivnom politikom. Ona se već posvjedočila kao stožerni čimbenik u provedbi washingtonskih i daytonskih mirovnih sporazuma, a dužna je štititi prava hrvatskog naroda, na što je obvezuju njezin Ustav i potpisi na mirovnim sporazumima.
Na tom je putu volja hrvatskog naroda, snažno i jasno očitovana na prošlorujanskim izborima, poruka svima koji bi htjeli dovesti u pitanje njegovu jednakopravnost i konstitutivnost te normalnu povezanost Federacije i Hrvatske.
Sveti Oče!
Katolička vjera u Hrvata povijesno je duboka i postojana. Današnja vlast demokratske Hrvatske želi i nastoji izgrađivati sveukupni društveni i državni život na načelima kršćanske civilizacije. Upravo zato neki od međunarodnih čimbenika vrše pritisak na nas namećući nam obveze koje ne odgovaraju povijesnom trenutku, niti su s njima bile suočene druge zemlje, i ne samo one koje su nakon raspada komunizma na putu uspostavljanja demokratskih sustava.
Ne možemo se oteti dojmu da je takav odnos prema Hrvatskoj nastavak one politike koja je htjela očuvati versaillesku Jugoslaviju, za koju je i kardinal Stepinac s pravom ustvrdio da je bila tamnica za hrvatski narod. U pritiscima na Hrvatsku očituju se gledišta koja nisu odobravala uspostavljanje hrvatske države, pa i nespremnost nekih da priznaju realnost raspada bivše jugoslavenske zajednice.
Osim toga, hrvatska javnost doživljavala je taj neopravdan pritisak dijelom zbog toga što nekima u svijetu nisu prihvatljive čvrste veze između Svete Stolice i Hrvatske.
Uvjeren sam da ćemo vlastitim snagama, uz Božju pomoć, i razumijevanjem razboritih međunarodnih čimbenika, izdržati, kao i dosada, sve teškoće i sačuvati svoju vjeru, nacionalnu slobodu i uspostavljenu suverenost svoje demokratske domovine.
S osjećajima zahvalnosti Svevišnjem što je omogućio da hrvatski narod stoljećima sačuva svoju opstojnost, što nam je podario Vaša dva pastoralna i državna pohoda, posebno izražavamo zahvalnost Vama koji ste bili uz nas u ovo presudno doba uskrsnuća hrvatske slobode i državne suverenosti. Zajedno sa svim ljudima dobre volje dočekujemo
Veliki jubilej dvije tisuća godina kršćanstva, s čvrstom nadom o očuvanju trajnih vrijednosti velikih ideala za koje se zauzimate kao apostol mira i moralni autoritet današnjega svijeta.
Sveti Oče!
Današnja Hrvatska, s većinom svoga naroda, slijedit će Vas na putu zauzimanja za puno poštivanje slobode i dostojanstva čovjekova i ravnopravnosti naroda na tegobnom putu izgradnje mira i sprečavanja svih zala i nepravdi u društvenom i međunarodnom životu!
Službeni vjesnik Zagrebačke nadbiskupije, godište LXXXV., br. 3, Zagreb, 1998., str. 5-6.