Detaljno izvješće o oštećenjima Zagrebačke katedrale
Nakon potresa koji je Zagreb pogodio 22. ožujka i teško oštetio Zagrebačku katedralu, projektant obnove katedrale i nadzorni inženjere Damir Foretić u izvješću koje je objavljeno u srijedu 1. travnja detaljno je opisao dosadašnju obnovu katedrale i oštećenja koje su nastala nakon potresa te među ostalim navodi kako "treba ukloniti dio sjevernog zvonika budući da prijeti urušavanjem i to na stranu katedrale." Izvješće prenosimo u cijelosti.
“1. Zagrebačka katedrala tek je krajem XIX. stoljeća, odnosno početkom dvadesetog stoljeća dobila svoj današnji izgled koji su kanonici Zagrebačke biskupije zamislili u 14. stoljeću kada su na pečatnjak dali ugravirati oblik crkve s dva tornja. Tijekom povijesti je pretrpjela niz požara i rušenja te je u potresu 1880. godine bila znatno oštećena. Zvonici kakve smo poznavali do 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute građeni su prema nacrtima i nadzorom arhitekta Hermana Boléa u vremenu od 1889. – 1900. godine.
2. Katedrala je od 1902. godine, koja se uzima kao godina završetka obnove, u dva navrata bila u obnovi. Prva obnova je bila od 1938. godine do 1941. kada se obnavljao cijeli južni zvonik. Jedna manja obnova vrha sjevernog tornja u visini od cca 15 m je bila 1968. godine u kojoj se obnavljala kamena plastika od križa pa na niže. Tom prigodom je i dio dijelova križne ruže na samom vrhu bio izveden od betona. Godine 1974. vršila se zamjena glaziranog crijepa s bakrenim limom.
Posljednja, druga obnova započela postavljanjem skela pred Božić 1990. godine. Prvi radovi su započeli 1993. godine i to obnovom prve galerije i nisu se prekidali do danas. Već na samom početku postavljen je zadatak pred nas projektante da se najveći dio obnovi tako da se kameni elementi koji nedostaju zamjene novima metodom „tašeliranja“. Dijelovi poda galerija, kamenih ograda i baldahina na njima su se u cijelosti zamijenili novim elementima zbog toga što je Odbor za obnovu katedrale smatrao da je sama investicija skela tolika da se ne radi djelomična zamjena već potpuna. Kod tih radova sve galerije su protupotresno ojačane.
Glavni uzročnik propadanja Litavca i litotamnijskog vapnenca na zagrebačkoj katedrali utvrđen je još prilikom obnove 1938. godine kada je mineraloškim, petrografskim i kemijskim analizama kao glavni uzročnik površinskog i pripovršinskog propadanja kamena tipa „Bizek“ utvrđeno da se događa kemijska transformacija ili preobrazba kalcita u gips. Do te pretvorbe dolazi pod djelovanjem sulfatno kiselih oborina na Litavac. Nakon toga gips u kontaktu s vodom bubri i razara samu strukturu kamena tako da se on osipa u manjim ili većim komadima.
U analizama koje su rađene 1999. godine sulfati su pronađeni i na dubinama od 20 cm.
Kamen kojima se danas obnavlja katedrala kamen tipa– S. Pietro classico, a uvozi se iz Italije. Od tada pa do danas je katedrala u skelama.
3. Nedavni potres magnitude 5,4 koji je pogodio Zagreb u 6 sati i 24 minute, srušio je kameni vrh južnog tornja, lom se dogodio u visini lanterne na 92 m. Srušen je dio zvonika u visini od 10,30 m , na čijem vrhu je bio pričvršćen pozlaćeni križ s gromobranskim šiljkom, ukupne visine 3,20 m. Kameni elementi su pali dijelom na skelu, koja se upravo prilagođavala za radove završene III. faze obnove južnog zvonika, i pri tom su oštetili dio treće galerije dovršene netom prije Božića. Jedan dio tornja pao je na krov katedrale kojeg je također oštetio i probio na više mjesta, a najveći dio kamenih elemenata pao je u dvorište između katedrale i Nadbiskupskog dvora. Sam vrh „jabuka“ pronađena je na tavanu dvora gdje se i zadržala. Metalni pozlaćeni križ obnovljen i postavljen 2013. godine, raspao se u brojne dijelove budući je izrađen od ploča debljeg bakrenog lima s metalnom potkonstrukcijom. Dijelovi križa pronađeni su raspršeni na skeli, na krovu katedrale, a dio dijelova je bio ispod kamena na dvorištu.
Već kod prvog pregleda, neposredno iza potresa, uočeno je kako je uz vrha južnog tornja srušena i balustrada iznad apside, vrhovi baldahini kontrafora, da je u padu dijelova tornja znatno oštećena druga kontrafora lađe na južnom pročelju.
Na ulazu ispred sakristije, srušen je vrh timpanonske kućice s križnom ružom. Srušeni su svi vrhovi baldahina nad kontraforama. Vidljivo je znatno oštećenje vrha piramide-krova iznad južnog stubišta koje vodi od katedrale do krova na apsidi, a dio vrha na sjevernom stubištu kod oltara sv. Ladislava ostao je nagnut i nije pao. U samoj katedrali je bilo puno žbuke koja je pala, a ima i komada kamenih rebara.
Uočene su jače pukotine svoda između kamenog rebra i opečenog svoda.
Nakon pregleda katedrale odmah je pripremljen građevinski lift za transport za pristup tavanskim prostorijama katedrale gdje je uočen lom kamena južne zabatne kućice u koji je udario dio tornja i križa. Brzim pregledom uočene su neke pukotine svodova, a nekoliko dana kasnije smo učena su veća oštećenja svodova iznad apside, kao i puknuća zidova. Ti pomaci zidova slomili su rozete u prozorima na apsidi, a znatno su oštećeni i vitraji u samom svetištu koji su izrađeni u prvoj polovici XIX stoljeća.
Kasnijim promatranjima uočeno je vertikalno puknuće sjevernog južnog zida na spoju zidova apside i zidova lađe.
Po izlasku na samu skelu južnog tornja uočeno je da se nova zapadna fijala s treće galerije se odlomila i pala na skelu. Nađena je i odlomljena jugoistočna rigalica na trećoj galeriji. Kod toga pregleda skele uklonjeni su dijelovi koji su pali s tornja, a visili su na zaštitnom platnu.
Penjanjem po sjevernom tornju do visine 75 m uočeno je oštećene zida kamenog stubišta, te su vidljive manje pukotine u svodovima tornja. Na dijelu II galerije se nalazi i kraj čeličnog užeta promjera 15 milimetara koje spaja vrh zvonika i povezuje ga s protuutegom od cca 4 tone.
Na snimljenim fotografijama uočena su određena oštećenja na kamenim elementima sjevernog tornja. Nakon pregleda video snimaka iz drona potvrđena su znatna oštećenja, a nakon ponovnog snimanja u subotu zaključak statičara članova naše stručne komisije i kolega iz radne skupine bio je nažalost jednoglasan – treba ukloniti dio sjevernog zvonika budući da prijeti urušavanjem i to na stranu katedrale!
4. Trenutno se radi na više polja: na utvrđivanju načina demontaže dijela tornja koji je međusobno povezan po visini sa šipkama i kao takav je krut zbog čega je donesena odluka o skidanju kompletnog dijela zvonika koji ima cca 15 m3 kamena i teži cca 30 tona, s dizalicom koja ima krak od 120 m i može podići tu težinu.
U isto vrijeme zaštićuje se krov katedrale neposredno uz sjeverni zvonik s drvenim platicama d=5 cm. U samoj katedrali zaštićuju se i oltari uz sami zvonik i kamenu propovjedaonicu iz XVII stoljeća. U svetištu su zbog napuknuća svodova zaštićeni sarkofag bl. Alojzija Stepinca i demontirani su smo dijelovi Ackermannovog oltara, ubrzano se vrše i pripreme za skidanje 10 drvenih kipova proroka u apsidi”, piše u izvješću projektanta obnove katedrale i nadzornog inženjera Damira Foretića.
“1. Zagrebačka katedrala tek je krajem XIX. stoljeća, odnosno početkom dvadesetog stoljeća dobila svoj današnji izgled koji su kanonici Zagrebačke biskupije zamislili u 14. stoljeću kada su na pečatnjak dali ugravirati oblik crkve s dva tornja. Tijekom povijesti je pretrpjela niz požara i rušenja te je u potresu 1880. godine bila znatno oštećena. Zvonici kakve smo poznavali do 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute građeni su prema nacrtima i nadzorom arhitekta Hermana Boléa u vremenu od 1889. – 1900. godine.
2. Katedrala je od 1902. godine, koja se uzima kao godina završetka obnove, u dva navrata bila u obnovi. Prva obnova je bila od 1938. godine do 1941. kada se obnavljao cijeli južni zvonik. Jedna manja obnova vrha sjevernog tornja u visini od cca 15 m je bila 1968. godine u kojoj se obnavljala kamena plastika od križa pa na niže. Tom prigodom je i dio dijelova križne ruže na samom vrhu bio izveden od betona. Godine 1974. vršila se zamjena glaziranog crijepa s bakrenim limom.
Posljednja, druga obnova započela postavljanjem skela pred Božić 1990. godine. Prvi radovi su započeli 1993. godine i to obnovom prve galerije i nisu se prekidali do danas. Već na samom početku postavljen je zadatak pred nas projektante da se najveći dio obnovi tako da se kameni elementi koji nedostaju zamjene novima metodom „tašeliranja“. Dijelovi poda galerija, kamenih ograda i baldahina na njima su se u cijelosti zamijenili novim elementima zbog toga što je Odbor za obnovu katedrale smatrao da je sama investicija skela tolika da se ne radi djelomična zamjena već potpuna. Kod tih radova sve galerije su protupotresno ojačane.
Glavni uzročnik propadanja Litavca i litotamnijskog vapnenca na zagrebačkoj katedrali utvrđen je još prilikom obnove 1938. godine kada je mineraloškim, petrografskim i kemijskim analizama kao glavni uzročnik površinskog i pripovršinskog propadanja kamena tipa „Bizek“ utvrđeno da se događa kemijska transformacija ili preobrazba kalcita u gips. Do te pretvorbe dolazi pod djelovanjem sulfatno kiselih oborina na Litavac. Nakon toga gips u kontaktu s vodom bubri i razara samu strukturu kamena tako da se on osipa u manjim ili većim komadima.
U analizama koje su rađene 1999. godine sulfati su pronađeni i na dubinama od 20 cm.
Kamen kojima se danas obnavlja katedrala kamen tipa– S. Pietro classico, a uvozi se iz Italije. Od tada pa do danas je katedrala u skelama.
3. Nedavni potres magnitude 5,4 koji je pogodio Zagreb u 6 sati i 24 minute, srušio je kameni vrh južnog tornja, lom se dogodio u visini lanterne na 92 m. Srušen je dio zvonika u visini od 10,30 m , na čijem vrhu je bio pričvršćen pozlaćeni križ s gromobranskim šiljkom, ukupne visine 3,20 m. Kameni elementi su pali dijelom na skelu, koja se upravo prilagođavala za radove završene III. faze obnove južnog zvonika, i pri tom su oštetili dio treće galerije dovršene netom prije Božića. Jedan dio tornja pao je na krov katedrale kojeg je također oštetio i probio na više mjesta, a najveći dio kamenih elemenata pao je u dvorište između katedrale i Nadbiskupskog dvora. Sam vrh „jabuka“ pronađena je na tavanu dvora gdje se i zadržala. Metalni pozlaćeni križ obnovljen i postavljen 2013. godine, raspao se u brojne dijelove budući je izrađen od ploča debljeg bakrenog lima s metalnom potkonstrukcijom. Dijelovi križa pronađeni su raspršeni na skeli, na krovu katedrale, a dio dijelova je bio ispod kamena na dvorištu.
Već kod prvog pregleda, neposredno iza potresa, uočeno je kako je uz vrha južnog tornja srušena i balustrada iznad apside, vrhovi baldahini kontrafora, da je u padu dijelova tornja znatno oštećena druga kontrafora lađe na južnom pročelju.
Na ulazu ispred sakristije, srušen je vrh timpanonske kućice s križnom ružom. Srušeni su svi vrhovi baldahina nad kontraforama. Vidljivo je znatno oštećenje vrha piramide-krova iznad južnog stubišta koje vodi od katedrale do krova na apsidi, a dio vrha na sjevernom stubištu kod oltara sv. Ladislava ostao je nagnut i nije pao. U samoj katedrali je bilo puno žbuke koja je pala, a ima i komada kamenih rebara.
Uočene su jače pukotine svoda između kamenog rebra i opečenog svoda.
Nakon pregleda katedrale odmah je pripremljen građevinski lift za transport za pristup tavanskim prostorijama katedrale gdje je uočen lom kamena južne zabatne kućice u koji je udario dio tornja i križa. Brzim pregledom uočene su neke pukotine svodova, a nekoliko dana kasnije smo učena su veća oštećenja svodova iznad apside, kao i puknuća zidova. Ti pomaci zidova slomili su rozete u prozorima na apsidi, a znatno su oštećeni i vitraji u samom svetištu koji su izrađeni u prvoj polovici XIX stoljeća.
Kasnijim promatranjima uočeno je vertikalno puknuće sjevernog južnog zida na spoju zidova apside i zidova lađe.
Po izlasku na samu skelu južnog tornja uočeno je da se nova zapadna fijala s treće galerije se odlomila i pala na skelu. Nađena je i odlomljena jugoistočna rigalica na trećoj galeriji. Kod toga pregleda skele uklonjeni su dijelovi koji su pali s tornja, a visili su na zaštitnom platnu.
Penjanjem po sjevernom tornju do visine 75 m uočeno je oštećene zida kamenog stubišta, te su vidljive manje pukotine u svodovima tornja. Na dijelu II galerije se nalazi i kraj čeličnog užeta promjera 15 milimetara koje spaja vrh zvonika i povezuje ga s protuutegom od cca 4 tone.
Na snimljenim fotografijama uočena su određena oštećenja na kamenim elementima sjevernog tornja. Nakon pregleda video snimaka iz drona potvrđena su znatna oštećenja, a nakon ponovnog snimanja u subotu zaključak statičara članova naše stručne komisije i kolega iz radne skupine bio je nažalost jednoglasan – treba ukloniti dio sjevernog zvonika budući da prijeti urušavanjem i to na stranu katedrale!
4. Trenutno se radi na više polja: na utvrđivanju načina demontaže dijela tornja koji je međusobno povezan po visini sa šipkama i kao takav je krut zbog čega je donesena odluka o skidanju kompletnog dijela zvonika koji ima cca 15 m3 kamena i teži cca 30 tona, s dizalicom koja ima krak od 120 m i može podići tu težinu.
U isto vrijeme zaštićuje se krov katedrale neposredno uz sjeverni zvonik s drvenim platicama d=5 cm. U samoj katedrali zaštićuju se i oltari uz sami zvonik i kamenu propovjedaonicu iz XVII stoljeća. U svetištu su zbog napuknuća svodova zaštićeni sarkofag bl. Alojzija Stepinca i demontirani su smo dijelovi Ackermannovog oltara, ubrzano se vrše i pripreme za skidanje 10 drvenih kipova proroka u apsidi”, piše u izvješću projektanta obnove katedrale i nadzornog inženjera Damira Foretića.
Fotografije: Josip Ninković
Podijelite na: