O katedrali

Prostor ispod pjevališta, na desnom zidu prema izlaznim vratima, rese slike trojice hrvatskih svetaca. U sredini je zagrebački svećenik sveti Marko Križevčanin (Križevci, 1580. - Košiće, 1616.), ulje na platnu, rad Jose Bužana. Lijevo je jeruzalemski mučenik franjevac sveti Nikola Tavelić (Šibenik, 1340. - Jeruzalem, 1391.), reljefni lik, rad Gabrijela Jurkića. Desno je padovanski ispovjednik kapucin sveti Leopold Bogdan Mandić (Herceg Novi, 1866. - Padova, 1942.). Tu je i ploča s popisom hrvatskih blaženika: biskup Ivan Trogirski (Osor, 1034. - Trogir, 1111.), istarski franjevac Julijan iz Bala (Bale, 1300. - 1349.), franjevac Jakov Zadranin (Zadar, 1400. - Bitetto, 1490.), augustinac blaženi Gracija Kotorski (Muo 1438. - Venecija, 1508.), dominikanska pokornica blažena Hozana Kotorska (Relezi, 1493. - Kotor, 1565.), blažena Marija od Propetoga Isusa Petković (Blato, 1892. - Rim, 1966.), laik odgojitelj mladeži, blaženi Ivan Merz (Banja Luka, 1896. - Zagreb, 1928.). Uz njih su već spomenuti zagrebački biskupi blaženi Augustin Kažotić i blaženi Alojzije Stepinac (usp. br. 16 i 27).

Na lijevom zidu, gledajući prema izlaznim vratima, nalazi se spomen-ploča na svečanu večernju misu u zagrebačkoj katedrali, koju je 10. rujna 1994. predvodio papa Ivan Pavao II. prigodom pastirskog pohoda Zagrebu i Hrvatskoj za 900. obljetnicu osnutka Zagrebačke nadbiskupije. Na drvenom križu na sredini zida urezane su godine jubileja Crkve zagrebačke: 1093./1094. i 1993./1994.

Na pjevalištu ili koru, podignutom na četiri stupa između dva tornja 1830. biskup Aleksandar Alagović 1834. postavlja nove orgulje koje je izgradio Franjo Focht u Pečuhu. Alagovićeve orgulje prodao je 1854. nadbiskup kardinal Juraj Haulik župnoj crkvi u Pregradi i umjesto njih naručio je nove i veće, današnje orgulje zagrebačke katedrale, koje je gradio Eberhard Friedrich Walcker u Ludwigsburgu (Njemačka). Orgulje su postavljene na pjevalište 1855. Poslije potresa H. Bolle ruši oštećeno pjevalište i gradi novo s velikim lukom, na koje postavlja obnovljene Walckerove orgulje sa 78 zvučnih registara. Prema ocjeni stručnjaka orgulje se ubrajaju među zvukovno najbolje u Europi. Kućište orgulja je izrađeno u neogotičkom stilu i ukrašeno s pet anđela te kipovima svetog Ambrozija, svete Cecilije i svetog Grgura Velikoga.

Barokna mramorna propovjedaonica iz 1696. djelo je talijansko-slovenskog kipara Mihajla Kusse. Peterokutna propovjedaonica u sredini ima reljefnu ploču s prikazom Isusa dječaka kako uči u Hramu, a sa svake strane po dva lika evanđelista Mateja i Marka, te Luke i Ivana. Na stupu između propovjedaonice i baldahina nalazi se mramorni reljef s prikazom Isusa kako predaje ključeve svetom Petru. Veliki lik anđela od kararskog mramora, rukama i raskriljenim krilima drži propovjedaonicu. Baldahin iznad propovjedaonice 1801. izradio je od sadre i obojao zagrebački kipar Ivan Marin Gigl. Na vrhu baldahina iznad propovjedaonice nalazi se kip anđela trubača, a rub baldahina rese kipovi sa simboličkim prikazom bogoslovnih kijeposti, vjere, ufanja i ljubavi.

Glavni oltar, nazvan u sklopu liturgijske obnove II. vatikanskog koncila nakon 1965. koncilski oltar ili oltar prema puku. Prvi koncilski oltar bio je drveni veliki stol, koji se sada čuva u sakristiji. Današnji glavni oltar prema puku postavio je prema želji nadbiskupa kardinala Franje Kuharica 1983. Kanonik kustos Antun Ivandija. Oltar je zaogrnut u srebrne antependije ili predoltarnike. Prednja strana prikazuje Svetu nazaretsku obitelj Isusa, Mariju i Josipa. Na desnoj bočnoj ploči je lik ugarskoga kralja i utemeljitelja biskupije i katedrale u Zagrebu svetog Ladislava. Lijeva bočna ploča prikazuje ugarskog kralja svetog Stjepana. Ove tri barokne ploče oltarskog antependija izradio je u srebru majstor Caspar Georg Meichel 1721. u Beču. Antependij je dar zagrebačkog biskupa Emerika Esterhazyja, o čemu svjedoči natpis: HOC AMATAE SPONSAE BINAQUAE LATERIS ANTIPENDIA PRAESENTA VERAT PRAESUL ZAGRABIENSIS/ Ljubljenoj zaručnici predoltarnik s dvije stranice predstojnik Crkve zagrebačke daruje.

Na stražnjoj strani oltara suvremeni je posrebreni predoltarnik, rad akad. kipara Stjepana Jančića, a prikazuje prema zamisli kanonika Antuna Ivandije čitavu hrvatsku povijest. Marija, Kraljica Hrvata drži rukama Isusa koji stoji. Uz nju je natpis: B. V. MARIA - CROATORUM REGINA/ Bl. Dj. Marija - Kraljica Hrvata. Likovi počevši slijeva nadesno su: pustinjak Ivan Gostumil, splitski nadbiskup Ivan Ravenjanin, seljačka obitelj Matije Gupca, Eugen Kvaternik, mučenica Lucija Barevac, dalmatinsko-lički uskok krajišnik, kraljica Jelena, bosanski kralj Stjepan Tomašević; u sredini Marija Kraljica Hrvata s Isusom; blaženi Alojzije Stepinac koji predaje Mariji maketu katedrale, uz njega ban Petar Zrinski, sveti mučenik Marko Križevčanin, sluga Božji, biskup Josip Lang, sveti mučenik Nikola Tavelić, sveti Leopold Bogdan Mandić, blažena Ozana Kotorska, laik Petar Rogulja i blaženi Ivan Merz.

Lijevo od oltara uza stup je neogotička nadbiskupska i metropolitska katedra iz 1847., izrezbarena u drvu, rad kipara Anzelma Sickingera iz Münchena. Desno, nasuprot nadbiskupskoj katedri, nalaze se sjedala za kanonike i prebendare. Ispred oltara nalaze se dva jednaka ambona. Lijevi je originalni barokni stalak za čitanje iz XVIII. st., a desni je suvremena kopija baroknoga. Uz lijevi ambon stoji barokni procesijski križ iz XVIII. st.

Uza stupove prezbiterija nalaze se, simetrično postavljena na dva kamena i dva drvena četveronožna stolića, četiri velika piramidalna barokna relikvijara iz 1738., rad baroknog zlatara L. Reimana iz Maribora. Prezbiterij ili svetište ograđeno je željeznom ogradom uz koju se nalazi deset željeznih, djelomice pozlaćenih, kandelabera.

Neogotički kameni oltar, izrađen prema nacrtima restauratora katedrale Hermana Bollea. Oltarska menza 400x200 cm, leži na sarkofagu okruženom stupićima. Posebnu pozornost zahtijeva kameni baldahin, isklesan iz jednog komada. Na vrhu se nalazi kameno raspelo. Na podnožju raspela su kipovi svete Veronike s rupcem i triju Marija koje su išle pomazati Isusovo mrtvo tijelo. U trokutastim zabatima baldahina smještena su poprsja evanđelista: Matej s anđelom, Marko s lavom, Luka s volom i Ivan s orlom. Rub baldahina iznad stupova rese osam kipova crkvenih naučitelja (70 cm); uvijek po jedan crkveni otac Zapadne Crkve i jedan otac Istočnih Crkava, s desne prednje strane uokrug do lijeve: Grgur Veliki i Grgur Nazijanski, Atanazije Aleksandrijski i Augustin Hiponski, Ambrozije Milanski i Bazilije Veliki, Jeronim Dalmatinac i Ivan Zlatousti. Ispod baldahina, kao zaglavni kamen, lebdi Duh Sveti u liku goluba. Baldahin s kipovima i raspelom isklesali su Karlo Morak i Ignaz Franz prema nacrtu bečkog kipara Josepha Beyera. Oltar je svečano posvećen 1885. Ispod nebnice ili baldahina od 1979. nalazi se kip Majke Božje Bistričke.

Grob zagrebačkog nadbiskupa i kardinala, blaženoga Alojzija Stepinca, rad je akad. kipara Hrvoja Ljubića iz 1997. prema zamisli kanonika Antuna Ivandije. Ispod posmrtne maske, obučene u pontifikalno ruho crvene boje, smještene su relikvije zagrebačkog nadbiskupa i metropolita kardinala Alojzija Stepinca. Srebrni reljefi na sarkofagu prikazuju najvažnije događaje iz života blaženoga Alojzija Stepinca. 

- Desna strana dolje prikazuje krunidbu kipa Majke Božje Bistričke 7. srpnja 1935. u Mariji Bistrici. Na krovištu sarkofaga desno gore najprije je prikaz nadbiskupa Stepinca u Krašiću, s djecom, ispred župne crkve, gdje je proveo godine zatočeništva (1951. - 1960.) i zatim njegova propovijed ispred zagrebačke katedrale u listopadu 1943.

- Straga, na zabatu krovišta vidimo Stepinca kako blagoslivlje prve četiri mramorne postaje križnoga puta u Mariji Bistrici 1943., a dolje je posveta obnovljene katedrale hrvatskih biskupa u Biskupiji kod Knina 1938.
Lijeva strana na krovištu sarkofaga najprije lijevo prikazuje montirani komunistički prežalosni proces suđenja zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu - njegov govor 3. i presudu 11. listopada 1946., a desna ploha ocrtava njegovo tamnovanje u kaznionici u Lepoglavi 1946. - 1951. Dolje je lik nadbiskupa mučenika Alojzija Stepinca na odru (umro 10. veljače 1960. u Krašiću), a oko njega njegov nasljednik kardinal Franjo Šeper s biskupima, svećenicima, redovnicama i pukom.

- Na zabatu krovišta sarkofaga s prednje strane su grbovi, gore pape Ivana Pavla II. koji je pred ovim sarkofagom klečeći molio 10. rujna 1994. i 2. listopada 1998., u sredini je povijesni hrvatski grb trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, desno grb kardinala Alojzija Stepinca i lijevo kardinala Franje Kuharica. Pozlaćeni lik glave s mitrom na prednjoj strani sarkofaga izrađen je prema posmrtnoj maski koju je učinila 12. veljače 1960. u Krašiću kiparica Mila Wood. Ispod, na ploči kratki je životopis blaženog Alojzija.

O životu i djelovanju blaženog Alojzija Stepinca detaljnije se možete informirati OVDJE. 
 
Ispod kamenog poda je grobnica zagrebačkih biskupa i nadbiskupa. Tu su posmrtni ostaci kardinala Josipa Mihalovića, nadbiskupa Jurja Posilovića i Antuna Bauera, kardinala Franje Šepera, koji je bio prvi pročelnik Kongregacije za nauk vjere u Rimu, zatim njegova nasljednika kardinala Franje Kuharića, te hrvatskih knezova bana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana i hrvatskih velikana Eugena Kvaternika, Vjekoslava Bacha i Ante Rakijaša poginulih 1871. za slobodu Hrvatske u Rakovačkoj buni.

Kamena gotička korska sjedala Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga. Kamene niše sa sjedalima, između gotičkih stupova koji su urešeni lišćem, granjem, te životinjskim i ljudskim glavama, potječu iz XIV. st., a u doba baroka u XVII. bile su zazidane. Njihov današnji izgled oblikovao je Hermán Bollé. Ispred njih su drvena korska sjedala Zbora prebendara prvostolne crkve zagrebačke i korske klupe za klerike, izrađeni prema zamisli H. Bollea. Na naslonima korskih sjedala u crnom granitu uklesana su imena sedamdeset petorice zagrebačkih biskupa (1093./1094. - 1852.) i nadbiskupa metropolita (1852. -), tj. od prvog biskupa Duha do sadašnjeg nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. U sredini kanoničkih sjedala, u dnu apside, nalazi se poprsje nadbiskupa Antuna Bauera, djelo glasovitog kipara Ivana Meštrovića, i poprsje kardinala Franje Šepera, rad kipara Ivana Kožarića.

Oslikani prozori (vitraji) u apsidi prezbiterija, izrađeni su u Kraljevskom zavodu za slikanje na staklu König Ludwig I. u Münchenu 1845. - 1849. Prozore je naručio nadbiskup kardinal Juraj Haulik, a oslikao ih je slikar Joseph Ziegler. To su najstariji oslikani prozori u Hrvatskoj. U sredini je prikaz Uznesenja Marijina u nebo ili Velike Gospe, glavnog naslovnika (titulara) katedrale: apostoli uz prazan Marijin grob, anđeli nose Mariju u nebo, a Presveto Trojstvo ju kruni za Kraljicu neba i Zemlje. Na prozoru je, lijevo od središnjeg, kralj sveti Stjepan Ugarski; u medaljonima iznad prikaz je Zaruka Blažene Djevice Marije s Josipom i Navještenje Djevici Mariji.

Na prozoru, desno od središnjeg, kleči sveti Ladislav Kralj; u medaljonima iznad prikazano je Rođenje Isusovo i Isusovo prikazanje u Hramu. Na prvom lijevom prozoru nalaze se likovi svetog Marka Evanđelista i svetog mučenika Demetrija Srijemskog; iznad u medaljonima Anđeo javlja pastirima Isusovo rođenje i Rođenje Marijino. Na prvom desnom prozoru likovi su svetog biskupa mučenika Kvirina Sisačkog s mlinskim kamenom i blaženog zagrebačkog biskupa Augustina Kažotića; iznad u medaljonima prikazan je dvanaestogodišnji Isus u Hramu i Preminuće Marijino.

Pet okruglih prozora na vrhu oslikano je geometrijskim motivima. Između prozora uza stupove nalaze se drveni pozlaćeni kipovi svetaca - predstavnici Staroga i Novoga Zavjeta (curiacoelestis), münchenskog kipara Anzelma Sickingera 1848. - 1850. To su slijeva nadesno kip svete Katarine Aleksandrijske, svetog Martina Biskupa, svetog Stjepana Prvomučenika, proroka Ilije, proroka Mojsija, proroka Arona, kralja Davida, svetog Lovre Đakona, svetog Antuna Padovanskog i svete Terezije Avilske. Na desnom zidu prezbiterija visi barokna slika s prikazom Isusa u Getsemanskom vrtu iz pavlinskog samostana u Lepoglavi, rad pavlina Luke Markgrafa, XVIII. st.

Na lijevom zidu prezbiterija nalazi se barokni kip Majke Božje s Djetetom Isusom i anđelima sviračima, također dio baroknog velebnog glavnog oltara iz 1632., koji je u Zagrebu izradio njemački kipar Hans Ludwig Ackermann. Na suprotnom zidu očuvane su dvije slike Georga Gündtera (Krunjenje Isusa trnovom krunom i Skidanje s križa) s istoga oltara.

SJEVERNI BROD KATEDRALE
 

U sjevernom brodu katedrale nalaze se:

Spomenik banu Josipu Jelačiću, rad kipara Ante Orlića. Kip je postavljen u nišu 1985. kad su Jelačićevi posmrtni ostaci bili privremeno pohranjeni (1985. - 1992.) u zagrebačkoj katedrali. Iznad spomenika banu Jelačiću na zidu prema prezbiteriju je barokna slika s prizorom krunjenja Isusa trnovom krunom Georga Gündtera iz Graza iz 1632.

Neogotički oltar svetih ugarskih kraljeva Stjepana, Ladislava i Emerika, izrađen je prema nacrtima Hermana Bollea u Obrtnoj školi u Zagrebu, drvorezbar Jakob Peschek. U sredini oltarske niše stoje kipovi svetog Ladislava Kralja u sredini, Stjepana Kralja lijevo i kraljevića Mirka (Emerika) desno, radovi kipara Karla Moraka. Na oltarskim krilima nalaze se četiri oslikane ploče s prizorima iz života svetog Ladislava Kralja, vezanim uz utemeljenje biskupije u Zagrebu. Lijevo krilo, gornja slika, sveti Ladislav upućuje prvoga biskupa Duha u Zagreb, a donja prikazuje evangelizaciju u novoj biskupiji; desno krilo gore, sveti Ladislav određuje gradnju nove katedrale u Zagrebu, a dolje biskup Duh s klerom izvješćuje Kralja o učinjenom. Slike su djelo slikara Josipa Bauera.

Lijevo od oltara nalazi se sarkofag i poprsje nadbiskupa kardinala Jurja Haulika. Mramorno poprsje kardinala Haulika izradio je kipar Ivan Rendić.

Spomenik blaženom Alojziju Stepincu, zagrebačkom nadbiskupu i kardinalu. Reljef je modelirao i darovao najveći i svjetski najpoznatiji hrvatski kipar Ivan Meštrović, a u mramoru ga isklesao njegov učenik Josip Turkalj. Zauzimanjem Hrvatske trgovačke komore iz Detroita (Michigan, SAD) dopremljen je u Hrvatsku i uz teško dopuštenje komunističkih vlasti 1967. postavljen u katedralu. Kipar je u obliku nadgrobne ploče u kamenu uprisutnio geslo kardinala Alojzija Stepinca: U tebe se, Gospodine, uzdam! /IN TE, DOMNE, SPERAVI!

Pokraj spomenika kardinalu Alojziju Stepincu kao i po čitavom lijevom ili sjevernom brodu nalaze se neogotičke drvene ispovjedaonice. Visoko na zidu uzidane su tri nadgrobne spomen-ploče kanonika Gotala od Gotalovca, Ignacija Pokajzena i prepozita biskupa Ivana Kralja.

Oltar Posljednje Gospodnje večere djelo je ljubljanskog baroknog majstora Mihajla Kusse i zagrebačkih pavlina Pavla Beline i Tome Jurjevića. Reljef Posljednje Gospodnje večere djelo je nepoznatog talijanskog kipara. Oltar je 1703. izgrađen troškom zagrebačkog kanonika Ivana Znike.

Poprsja i spomen-ploča Ivanu Paližni i Petru Berislaviću. Ban Ivan Paližna je u XIV. st. nastojao ujediniti sve hrvatske zemlje pod bosanskim kraljem Tvrtkom, a biskup i ban Petar Berislavić, heroj kršćanstva, pobjedom nad Turcima 1519. pribavio je Hrvatskoj od pape Leona X. naslov Predziđe kršćanstva. Bili su ivanovci i priori vranski, od 1312. nasljednici templara u samostanu Vrana kod Zadra. Spomen im je 1971. postavio Prvostolni kaptol zagrebački, nositelj naslova priora vranskih. Brončana poprsja rad su kipara Ante Starčevića.

Prije sljedećeg oltara je renesansno klecalo (klupa) iz 1520., djelo talijanskog majstora Petra iz Firenze i domaćih stolara (usp. br. 7). Neogotički oltar svetoga Josipa izradio je prema nacrtu Hermana Bollea kipar Mihovil Stepić. U sredini oltarskog nastavka nalazi se kip svetoga Josipa, zaštitnika Katoličke Crkve i Hrvatskog naroda. Desno je kip svetog Franje Asiškoga, a lijevo svetog Ivana Nepomuka.

Neobizantski oltar svetog Ćirila i Metoda, slavenskih apostola i učitelja, zaštitnika Hrvatsko-slavonske ili Zagrebačke crkvene pokrajine (metropolije). Oltar je spoj neogotike i bizantskog stila, a izradio ga je kipar Mihovil Stepić prema modelu kipara Roberta Frangeša Mihanovića. Sveti Ćiril drži u ruci svitak s glagoljskim slovima, jer mu se pripisuje izum glagoljskih i ćiriličkih pismena. Anđeo izveden u mozaiku na lijevom stupu, drži svitak s natpisom na latinskom jeziku In principio erat Verbum, a anđeo na desnom stupu drži svitak s glagoljskim slovima i starohrvatskom jeziku Iskoni be Slovo, riječi proslova Evanđelja po Ivanu.

Neogotički oltar svetih Petra i Pavla prema nacrtu Hermana Bolea. Uz kipove svetih apostolskih prvaka Petra i Pavla lijevo stoji kip svetog Nikole Biskupa, a desno svetog Jurja. Lijevo od oltara svetog Petra i Pavla, ispod drvenog misijskog križa, nalaze se jednostavni kameni sarkofazi zagrebačkih biskupa Maksimilijana Josipa Vrhovca i Aleksandra Alagovića, tu postavljeni 1982.

Slika Uznesenja Marijina u nebo, kopija je veličanstvene slike (13x6 m) sa staroga glavnoga oltara biskupa Aleksandra Alagovića, koju je 1986. izradio slikar Vladimir Pavlek prema originalu Josepha Zieglera iz 1829., prodanom 1835. župnoj crkvi u Pregradi.

Ispod sjevernog zvonika je kapela blaženog Augustina Kažotića (Trogir, 1260. - Lucera, 1323.), zagrebačkog biskupa od 1303. do 1322. Kapela je uređena u sjevernom tornju 1964. Iz iste godine je oltarska slika blaženoga Augustina Kažotića, rad slikara Ivana Simetića. U niši pod staklom nalazi se relikvijar s moćima blaženog Augustina, rad Hrvoja Ljubica. Lijevo od oltara je kip Gospe Fatimske.
 

SAKRISTIJA KATEDRALE
 

Sakristija je najstariji dio zagrebačke katedrale, a potječe iz doba gradnje sadašnje katedrale u vrijeme biskupa Timoteja u drugoj polovici XIII. st. U XIX. st. Hermán Bollé prigradio je na mjestu stare kapele iz XVII. st. novu u neogotičkom stilu.
Sakristijski barokni ormari s intarzijama nabavljeni su oko 1700., a rad su majstora Sebastijana Tačkara.

Gotičke freske iz XIII. st. Freska na zidu prema katedrali prikazuje Krista Svevladara ili Pantokratora, a ispod su likovi svetog Dominika lijevo i svetoga Franje Asiškog desno. Ovo je najstariji naslikani lik svetog Franje izvan Italije. Lik u sredini predstavlja svetog Timoteja, zaštitnika graditelja katedrale biskupa Timoteja. Prvi zaglavni kamen ima biljnu dekoraciju, drugi zaglavni kamen je s likom Krista Janjeta. Oštećene freske prikazuju evanđeliste i crkvene oce kao i prepoznatljive likove svetaca štovanih u Zagrebu. Freske su otkrivene nakon potresa 1880.

Slike, ulja na platnu i drvu. Iznad vanjskih ulaznih vrata je sveta Elizabeta Ugarska, a do nje sveti Nikola Biskup, radovi nepoznatog majstora iz sredine XIX. st.

Iznad vrata prema katedrali je barokna slika s nepoznatog starog oltara iz katedrale, Apoteoza Bezgrješne s donatorom, ulje na drvu, rad Bernarda Bobica iz 1694. Iznad ormara, nalazi se barokna slika s prizorom skidanja Isusa s križa Georga Gündtera iz Graza iz 1632.

Na suprotnom zidu, iznad ulaza u riznicu, nalaze se oltarska krila sa starog sakristijskog oltara, rad Bernarda Bobića, slike koje prikazuju slijeva nadesno lik svetog Stjepana Kralja, svetog Kristofora, svetog Emerika (Mirka) i svetog Antuna Padovanskog.
Ispod je Navještenje - arhanđeo Gabrijel i Djevica Marija. Na stražnjoj strani lika svetog Gabrijela prikazano je poklonstvo Triju Kraljeva, a iza Marijina lika nalazi se poklonstvo pastira.

U neogotičkoj kapeli na desnom zidu najprije je manja slika blaženog Augustina Kažotića, rad nepoznatog napuljskog slikara iz XVIII. st., a do nje je veća slika istoga Blaženika, rad slikara Ignaca Bergera s početka XIX. st. U pozadini, iza biskupa Kažotića, vidi se pretpotresni renesansno-barokni izgled zagrebačke katedrale. Na akvarelu Stjepana Podhorskog iz početka XX. st. vidi se izgled katedrale prije potresa.

Neogotički oltar s renesansnom slikom raspeća spada među najveće zanimljivosti u kapeli. Oltar je izrađen u zagrebačkoj Bolleovoj Obrtnoj školi nakon 1880. Središnja slika se do potresa nalazila na oltaru svetih Gervazija i Protazija u južnom ili desnom brodu katedrale. Sliku je naslikao 1495. u Veneciji mladi Albrecht Durer.

Oltarska krila s nutarnje strane, naslikana u Beču u XIX. st., prikazuju, lijevo, Isusov križni put, a desno, Isusovo uskrsnuće. S vanjske strane nalaze se slike, lijevo, Isusovo rođenje i desno, Isusovo obrezanje, rad Hansa Georga Geigerfelda iz XVIII. st.