Aktualno

Pozdravljajući predvoditelja slavlja apostolskog nuncija mons. Giorgia Linguau, okupljene biskupe i vjernike na početku euharistijskog slavlja kardinal Bozanić je podsjetio kako je na svetkovinu svetoga Josipa, 19. ožujka ove godine, kad su proglašene posebne mjere zbog pandemije (Covid-19), osjećajući neizvjesnost, zajedno s biskupima Ivanom i Mijom hodočastio od Prvostolnice do Kamenitih vrata moleći poseban zagovor pred zemnim ostacima blaženoga Alojzija Stepinca i pred likom Majke Božje od Kamenitih vrata preporučujući Grad Zagreb, domovinu Hrvatsku i svijet njihovoj pomoći i nebeskom zagovoru pred prijestoljem Božjega milosrđa.


„Nismo ni slutili da ćemo za tri dana biti pogođeni potresom, koji je u nedjelju 22. ožujka 2020. godine u 6 sati i 24 minute ostavio razorne tragove u našem Gradu i okolici, a posebno u podsljemenskoj zoni. To je bila i prva nedjelja kad su crkve u Hrvatskoj, kao i u drugim susjednim zemljama, zbog civilnih mjera, a u vidu zaštite ljudi bile zatvorene. Promatrajući velika oštećenja na našoj Katedrali i drugim, posebno velikim crkvama Grada i okolice, koje bi po redovitom redu u to vrijeme bile otvorene i ispunjene vjernicima, zahvaljujemo Bogu što nas je u tom iskušenju poštedio od velikih ljudskih žrtava.“


„Danas smo, braćo i sestre“, nastavio je Kardinal „okupljeni na ovom slavlju ispred oštećene Prvostolnice, koja čuva zemne ostatke blaženoga Alojzija Stepinca, moleći svjetlo i snagu Duha Svetoga da nas prosvijetli kako bismo bolje razumjeli što Bog od nas očekuje i kojim nas putem vodi. Oltar ovoga slavlja nalazi se na ulazu u našu Prvostolnicu te spaja otvorenu crkvu naše Katedrale i živu Crkvu okupljenu na trgu ispred Katedrale i na prilazima prema njoj. Danas želimo zahvaliti Bogu za pomoć i utjehu. Zahvalimo našoj zaštitnici Majci Božjoj od Kamenitih vrata i blaženom Alojziju Stepincu te svim svetim zaštitnicima koji su nas čuvali i očuvali. Neka snaga Duha Svetoga jača sve koji su u posebnim teškoćama i iskušenjima.“

Na kraju svojih uvodnih riječi Kardinal je najavio da će zbog posebnih prilika preuzvišeni Nuncij na kraju Euharistijskog slavlja podijeliti poseban apostolski blagoslov. „Time ćemo primiti papinski blagoslov koji nam, crpeći od bogatstva zajedništva svetaca u Kristu Otkupitelju, podjeljuje posebni oprost od vremenitih kazna, uz uobičajene uvjete.“


Na početku homilije koju je izgovorio na hrvatskom jeziku, predvoditelj slavlja mons. Lingua je rekao: „Danas smo ovdje okupljeni pred istom Gospinom slikom, pred kojom smo nekoć zazivali Mariju, a i sada to nastavljamo usred dvostruke kušnje: potresa 22.  ožujka i pandemije korona virusa, koji nije zahvatio samo Zagreb, već i cijeli svijet. Danas, više nego ikada, imamo razloga obratiti se Mariji kao vjerna i postojana djeca, zazivajući njezinu zaštitu.

Primorani smo biti na trgu, ispred 'ranjene' katedrale i na distanci jedni od drugih. Željeli bismo se priviti tješnje jedni uz druge, zagrliti se, ohrabriti i utješiti se, kao što to obično činimo u najtužnijim trenucima našega života. Umjesto toga, moramo držati distancu jedni od drugih, fizički udaljeni, ali duhovno ujedinjeni više nego ikada.“

Svi moramo biti sudionici u izgradnji katedrale od živog kamenja

Istaknuvši da će Katedrala biti obnovljena, mons. Lingua je naglasio da se, prije svega, želimo zaokupiti izgradnjom Crkve koju niti jedan potres, bomba ili pandemija ne mogu srušiti: žive zajednice kršćana koji su ujedinjeni u Isusovo ime.


„Svi moramo biti sudionici u izgradnji katedrale od živog kamenja, sagrađene na temeljima prethodnika koji ovdje počivaju, počevši od voljenog blaženika kardinala Stepinca, svjedoka vjere i mučenika u teškim vremenima; spomenutog Sluge Božjega kardinala Kuharića, pastira jasnih načela i široka srca; do uzoritog kardinala Šepera, čuvara vjere i pravovjerja u srcu Crkve, i mnogih drugih poznatih i manje poznatih, koji podržavaju, simbolički, ovaj prekrasan hram, kao i, duhovno, zagrebačku Crkvu.“

Mons. Lingua u nastavku je podsjetio na velikog prijatelja i dobročinitelja hrvatskog naroda i Crkve u Hrvata, svetog Ivana Pavla Drugog, čiji smo 100. rođendan nedavno proslavili, a koji je tri puta  posjetio Hrvatsku.  „Sva tri pohoda bili su blagoslov Božji i velika pomoć živoj Crkvi i cijelom hrvatskom narodu, upravo u vremenu kad je ta pomoć bila najpotrebnija.“, istaknuo je mons. Lingua.


Ističući sretnu podudarnost da ove godine blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata pada na dan Duhova, kada se spominjemo silaska Duha Svetoga na Mariju i apostole okupljene na molitvu u dvorani posljednje večere, mons. Lingua je rekao da su Duhovi blagdan Crkve "koja izlazi", kako Papa Franjo voli nazivati Crkvu. „Potres i korona virus nametnuli su nam da zatvorimo Crkve i izađemo iz njih. Ne zaboravljajući svoje kršćanske dužnosti, bili smo pozvani da od svake kuće, svake obitelji, svakog srca, načinimo hram Duha Svetoga.“

Opisujući događaj Duhova, silaska Duha Svetoga na preplašene Apostole s kojima je Marija koja ih tješi, ohrabruje, podržava živu nadu u njima, mons. Lingua je rekao kako voli razmišljati o dva Isusova utjelovljenja. „Oba su se dogodila djelovanjem Duha Svetoga i sudjelovanjem Marije, Isusove majke. Prvo u Nazaretu, kada je Arkanđeo Gabrijel navijestio Mariji da će postati Isusova majka, po Duhu Svetom. I Riječ je tijelom postala u njezinu krilu. Drugo utjelovljenje dogodilo se u Jeruzalemu, kada je Duh Sveti  sišao u dvoranu Posljednje večere, gdje se nalazi Marija i rađa se Crkva, mistično tijelo Kristovo. Pa možemo reći da Crkva tako nastavlja utjelovljenje Kristovo u svijetu.“

I danas možemo iskusiti da Duh preobražava naše slabosti, naše strahove

„U slavljenju Euharistije vjerujemo da je Krist uistinu prisutan u kruhu i vinu, a čak i sada, kada slavimo Duhove, Duh se može stvarno uprisutniti budući da smo ujedinjeni u molitvi s Marijom. I ako vjerujemo, i mi možemo ponovno doživjeti onu istu stvarnost koju su prvi apostoli doživjeli u Jeruzalemu. 

Dakle, i danas možemo odavde otići 'opijeni',  ispunjeni Duhom Svetim, i naviještati i životom svjedočiti našim sugrađanima da je Krist Gospodin, jer 'nitko ne može reći Gospodin Isus osim u Duhu Svetom' (1 Kor 12, 3). I danas možemo iskusiti da Duh preobražava naše slabosti, naše strahove.“


Govoreći o prisutnosti Duha Svetoga u životu vjernika mons. Lingua je rekao da u  krštenju primamo prvi puta Duha Svetoga i tada nam se briše grijeh, postajemo sveti.

„Svetost se kršćanima ne daje na kraju, već na početku. Po krštenju primamo svetost kao dar jer u krštenju primamo Duha Svetoga. No, da bi Duh mogao pomoći u našoj slabosti i radikalno nas preobraziti, moramo otvoriti vrata svoga srca. Ta vrata, vrata srca otvaraju se samo iznutra. Ni Duh Sveti neće otvoriti naše srce, jer poštuje našu slobodu.“

A upravo u tom otvaranju vrata srca, do izražaja dolazi Marija. „Kao diskretna majka, kao što je to učinila s apostolima u dvorani Posljednje večere, svojom nježnošću blago nas poziva da otvorimo vrata našega srca kako bi nas Duh mogao preobraziti. Ona, Majka Božja od Kamenitih vrata, majka je koja otvara i najtvrđa kamena srca kako bi mogli primiti milost Duha Svetoga.“


Mons. Lingua rekao je kako mu nije bilo teško primijetiti koliko je Hrvatima prirasla srcu marijanska pobožnost. „Stoga, danas, ovdje s Majkom Božjom od Kamenitih vrata želimo i možemo obnoviti događaj Duhova. Zamolimo Mariju da nam pomogne pobijediti strah koji nas koči da bezuvjetno i širom otvorimo svoje srce i zajedno s njom zazivamo Duha Svetoga koji obnavlja lice zemlje.“

Pozvavši Kardinala i biskupe da polože ruke nad vjernike, a okupljeni Božji narod da ponavlja za njim riječi, mons. Lingua homiliju je završio posvetnommolitvom:

Kao znak zahvalnosti i za spomen, Kardinal je mons. Lingui darovao bistu bl. Alojzija Stepinca s posvetom. Primivši dar, mons. Lingua je rekao da je dirnut i da će mu ovaj dar biti dragocjeni spomen na ovo slavlje.

„Zahvaljujem uzoritom gospodinu Kardinalu što me je počastio pozvavši me još prije nego što smo i mogli misliti što će se dogoditi u razdoblju koje je uslijedilo, bilo s pandemijom koronavirusa, bilo s potresom. Čini mi se da je upravo ova svetkovina koja je povezala svetkovinu Pedesetnice i svetkovinu Majke Božje od Kamenitih vrata još znakovitija u tom smislu. Zato Vam zahvaljujem iz dubine svoga srca.


Čim smo zazvali da siđe na nas oganj Duha Svetoga počela je kiša. Možda i zbog toga što su među nama vatrogasci koji su jako aktivni i djelotvorni. No, odmah sam pomislio da je uvijek tako u našem vjerničkom životu – čim imamo dobre nakane, čim se obratimo Bogu, uvijek postoji onaj mali đavolčić koji to želi poremetiti.


No, srećom imamo i kišobran, a to je Blažena Djevica Marija. Ona nas uvijek štiti i čuva nas u Duhu koji nam je darovan u svetom krštenju. Zato, uvijek se utječimo k njoj, molimo ju za njezinu zaštitu kao što to činimo upravo u ovom slavlju.“, rekao je mons. Lingua, a potom je podijelio poseban apostolski blagoslov, nakon kojega je uslijedila procesija s likom Majke Božje od Kamenitih vrata od katedrale do zavjetne kapelice u Kamenitim vratima koju su predvodili župnik župe sv. Blaža mons. Zlatko Koren i vicepostulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije preč. mr. Tomislav Hačko. 


Zbog okolnosti opasnosti od koronavirusa, ove je godine procesija bila sastavljena od dvadeset vjernika podsljemenskih župa u narodnim nošnjama u spomen na obitelji i domove stradale u potresu; dvadeset mladih vjernika i animatora u spomen na Susret hrvatske katoličke mladeži koji se zbog pandemije nije mogao održati te dvadeset vatrogasaca kao predstavnika vatrogasne zajednice koja je dala jedinstven doprinos u otklanjanju opasnosti uzrokovanih potresom.


Uz mons. Linguau i kardinala Bozanića koncelebrirali su: biskup sisački mons. Vlado Košić, biskup bjelovarsko-križevački mons. Vjekoslav Huzjak, biskup varaždinski mons. Bože Radoš i biskup varaždinski u miru mons. Josip Mrzljak, mons. Nikola Kekić, biskup Križevačke eparhije u miru i mons. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij u miru te zagrebački pomoćni biskupi: mons. Ivan Šaško, mons. Mijo Gorski i mons. Valentin Pozaić, pomoćni biskup u miru. Slavlje je liturgijskim pjevanje animirao Katedralni zbor pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka.