Aktualno

Hrvatsko muzejsko društvo (HMD) dodijelilo je u četvrtak 10. studenoga 2022. godine u Muzeju suvremene umjetnosti godišnje nagrade za 2021. i nagrade za životno djelo - Slavici Moslavac, muzejskoj savjetnici u mirovini Muzeja Moslavine Kutina i časnoj sestri Lini Slavici Plukavec, rizničarki Zagrebačke katedrale.
Predsjednica HMD-a Vlasta Krklec rekla je da je zadovoljna što je ove godine za "muzejske Oscare" bilo 29 kvalitetnih prijava, jer je 2021. također bila opterećena koronom i težom situacijom, pogotovo kod zagrebačkih muzeja stradalih u potresu. "To dokazuje da su muzealci pronašli nove puteve do publike i da bez obzira na zatvorena vrata nisu odustali od svojih programa", dodala je.

Slavica Moslavac (Kutina, 1955.) cijeli je radni vijek radila u Muzeju Moslavine, gdje je pet puta bila ravnateljica, te istraživala je Moslavinu, Bilogoru, Hrvatsku Posavinu, Banovinu i zapadnu Slavoniju te objavila niz popularnih članaka, stručnih tekstova, publikacija, kataloga, priručnika, razglednica i etnografskih mapa.

Časna sestra Lina Slavica Plukavec nagrađena je za predanu brigu za crkvene umjetnine, suradnju s kolegama, brojne projekte. Njezina briga i rad poznati su svima u muzejskoj stručnoj zajednici i izvan nje te je već tri desetljeća gotovo sinonim za Zagrebačku Riznicu, ističe se u obrazloženju.

S. Lina zahvalila je Hrvatskom muzejskom društvu, "svim muzejima i galerijama s ravnateljima, restauratorsko-konzervatorskim ustanovama s ravnateljima i svim djelatnicima za ovu svečanost u ovo teško koronsko i potresno vrijeme tako željnih susreta i zajedništva! Zahvaljujem Zagrebačkoj nadbiskupiji i Uredu za kulturna dobra na čelu s uzoritim Kardinalom, što bdiju nad rizničkim sakralnim blagom tijekom devet burnih zagrebačkih stoljeća i mene podržavaju u Riznici tijekom 3 i pol desetljeća", istaknula je s. Lina.

"Riznica Zagrebačke katedrale najstariji je specijalni muzej sa sakralnim sadržajem", dodala je s. Lina i naglasila kako je riznica osnovana kad i Zagrebačka nadbiskupija te čuva nadbiskupijski krsni list, odnosno Felicijanovu povelju. Istaknula je kako joj je životna želja "da svi zajednički poradimo na otkrivanju krsnog imena grada Zagreba", budući da su potresi 2020. donijeli i nove mogućnosti analiza i istraživanja.
 
Godišnju nagradu za izložbu dobio je Muzej grada Rijeke za izložbu Nepoznati Klimt ljubav, smrt, ekstaza, koja se s temom o umjetniku koji je u mladosti ostvario vrlo uspješnu narudžbu za riječko kazalište izvrsno uklopio u predstavljanje lokalne likovno-umjetničke baštine u europskom kontekstu. Muzej Međimurja Čakovec nagrađen je za stalni postav Muzeja nematerijalne baštine "Riznica Međimurja", a za izdavački projekt Anamarija Eterović Borzić i Berislav Štefanac za katalog stalnog postava "Antičko staklo".

Godišnju nagradu dobio je i Kristian Strukić (Muzej grada Zagreba), za istraživački rad koji je rezultirao virtualnom izložbom "Zagrebački kvartovi". Za provedeni istraživački rad koji je rezultirao publikacijom nagrada se dodjeljuje Marijanu Čipčiću za monografiju "Trogir između svjetskih ratova (1918. 1941.)", dok je Dubravka Tullio (Prirodoslovni muzej Dubrovnik) nagrađena za pedagoško-edukacijski program "Kreativno ljeto u muzeju".

Priznanja su dobili Muzej grada Splita za izložbu "Judita 500. 500-ta obljetnica prvotiska epa Marka Marulića", stalni postav Muzeja Cetinske krajine Sinj, Vendi Jukić Buča za monografiju "Kasnoantički i ranosrednjovjekovni nalazi iz četvrti sv. Teodora u Puli" i Ana Škegro (MSU Zagreb) za pedagoški program "Tobogan, podcast kluba mladih MSU".