U sjevernom brodu katedrale nalaze se:
Spomenik banu Josipu Jelačiću, rad kipara Ante Orlića. Kip je postavljen u nišu 1985. kad su Jelačićevi posmrtni ostaci bili privremeno pohranjeni (1985. - 1992.) u zagrebačkoj katedrali. Iznad spomenika banu Jelačiću na zidu prema prezbiteriju je barokna slika s prizorom krunjenja Isusa trnovom krunom Georga Gündtera iz Graza iz 1632.
Neogotički oltar svetih ugarskih kraljeva Stjepana, Ladislava i Emerika, izrađen je prema nacrtima Hermana Bollea u Obrtnoj školi u Zagrebu, drvorezbar Jakob Peschek. U sredini oltarske niše stoje kipovi svetog Ladislava Kralja u sredini, Stjepana Kralja lijevo i kraljevića Mirka (Emerika) desno, radovi kipara Karla Moraka. Na oltarskim krilima nalaze se četiri oslikane ploče s prizorima iz života svetog Ladislava Kralja, vezanim uz utemeljenje biskupije u Zagrebu. Lijevo krilo, gornja slika, sveti Ladislav upućuje prvoga biskupa Duha u Zagreb, a donja prikazuje evangelizaciju u novoj biskupiji; desno krilo gore, sveti Ladislav određuje gradnju nove katedrale u Zagrebu, a dolje biskup Duh s klerom izvješćuje Kralja o učinjenom. Slike su djelo slikara Josipa Bauera.
Lijevo od oltara nalazi se sarkofag i poprsje nadbiskupa kardinala Jurja Haulika. Mramorno poprsje kardinala Haulika izradio je kipar Ivan Rendić.
Spomenik blaženom Alojziju Stepincu, zagrebačkom nadbiskupu i kardinalu. Reljef je modelirao i darovao najveći i svjetski najpoznatiji hrvatski kipar Ivan Meštrović, a u mramoru ga isklesao njegov učenik Josip Turkalj. Zauzimanjem Hrvatske trgovačke komore iz Detroita (Michigan, SAD) dopremljen je u Hrvatsku i uz teško dopuštenje komunističkih vlasti 1967. postavljen u katedralu. Kipar je u obliku nadgrobne ploče u kamenu uprisutnio geslo kardinala Alojzija Stepinca: U tebe se, Gospodine, uzdam! /IN TE, DOMNE, SPERAVI!
Pokraj spomenika kardinalu Alojziju Stepincu kao i po čitavom lijevom ili sjevernom brodu nalaze se neogotičke drvene ispovjedaonice. Visoko na zidu uzidane su tri nadgrobne spomen-ploče kanonika Gotala od Gotalovca, Ignacija Pokajzena i prepozita biskupa Ivana Kralja.
Oltar Posljednje Gospodnje večere djelo je ljubljanskog baroknog majstora Mihajla Kusse i zagrebačkih pavlina Pavla Beline i Tome Jurjevića. Reljef Posljednje Gospodnje večere djelo je nepoznatog talijanskog kipara. Oltar je 1703. izgrađen troškom zagrebačkog kanonika Ivana Znike.
Poprsja i spomen-ploča Ivanu Paližni i Petru Berislaviću. Ban Ivan Paližna je u XIV. st. nastojao ujediniti sve hrvatske zemlje pod bosanskim kraljem Tvrtkom, a biskup i ban Petar Berislavić, heroj kršćanstva, pobjedom nad Turcima 1519. pribavio je Hrvatskoj od pape Leona X. naslov Predziđe kršćanstva. Bili su ivanovci i priori vranski, od 1312. nasljednici templara u samostanu Vrana kod Zadra. Spomen im je 1971. postavio Prvostolni kaptol zagrebački, nositelj naslova priora vranskih. Brončana poprsja rad su kipara Ante Starčevića.
Prije sljedećeg oltara je renesansno klecalo (klupa) iz 1520., djelo talijanskog majstora Petra iz Firenze i domaćih stolara (usp. br. 7). Neogotički oltar svetoga Josipa izradio je prema nacrtu Hermana Bollea kipar Mihovil Stepić. U sredini oltarskog nastavka nalazi se kip svetoga Josipa, zaštitnika Katoličke Crkve i Hrvatskog naroda. Desno je kip svetog Franje Asiškoga, a lijevo svetog Ivana Nepomuka.
Neobizantski oltar svetog Ćirila i Metoda, slavenskih apostola i učitelja, zaštitnika Hrvatsko-slavonske ili Zagrebačke crkvene pokrajine (metropolije). Oltar je spoj neogotike i bizantskog stila, a izradio ga je kipar Mihovil Stepić prema modelu kipara Roberta Frangeša Mihanovića. Sveti Ćiril drži u ruci svitak s glagoljskim slovima, jer mu se pripisuje izum glagoljskih i ćiriličkih pismena. Anđeo izveden u mozaiku na lijevom stupu, drži svitak s natpisom na latinskom jeziku In principio erat Verbum, a anđeo na desnom stupu drži svitak s glagoljskim slovima i starohrvatskom jeziku Iskoni be Slovo, riječi proslova Evanđelja po Ivanu.
Neogotički oltar svetih Petra i Pavla prema nacrtu Hermana Bolea. Uz kipove svetih apostolskih prvaka Petra i Pavla lijevo stoji kip svetog Nikole Biskupa, a desno svetog Jurja. Lijevo od oltara svetog Petra i Pavla, ispod drvenog misijskog križa, nalaze se jednostavni kameni sarkofazi zagrebačkih biskupa Maksimilijana Josipa Vrhovca i Aleksandra Alagovića, tu postavljeni 1982.
Slika Uznesenja Marijina u nebo, kopija je veličanstvene slike (13x6 m) sa staroga glavnoga oltara biskupa Aleksandra Alagovića, koju je 1986. izradio slikar Vladimir Pavlek prema originalu Josepha Zieglera iz 1829., prodanom 1835. župnoj crkvi u Pregradi.
Ispod sjevernog zvonika je kapela blaženog Augustina Kažotića (Trogir, 1260. - Lucera, 1323.), zagrebačkog biskupa od 1303. do 1322. Kapela je uređena u sjevernom tornju 1964. Iz iste godine je oltarska slika blaženoga Augustina Kažotića, rad slikara Ivana Simetića. U niši pod staklom nalazi se relikvijar s moćima blaženog Augustina, rad Hrvoja Ljubica. Lijevo od oltara je kip Gospe Fatimske.
Preuzeto iz: ''Katedrala Uznesenja Marijina u Zagrebu – turistička monografija'', Zvonimir Kurečić, Zagreb, 2009.