Uvod
Sve što je do sada pisano o zagrebačkoj katedrali
a pisano je mnogo, započinje i završava hipotezama.
Ana Deanović
Katedrala u Zagrebu nije samo jedna od najznačajnijih znamenitosti grada Zagreba i ovog dijela Hrvatske, ona je puno više! Usudio bih se reći da ne postoje riječi koje bi sveobuhvatno opisale tu prije svega duhovnu, kulturnu, povijesnu, nacionalnu i turističku građevinu. Dva vitka, šupljikava, visoka tornja vidljiva gotovo iz svih dijelova Zagreba izgledaju poput ispruženih ruku na molitvu; uzdižu dušu cijeloga naroda u slavljenju Boga, domovine i opće ljudskih vrijednosti.
Što znači pisati o katedrali?
Ne radi se samo o zgradi biskupske crkve, koja je majka sviju crkava u nadbiskupiji. Ne radi se samo o povijesno-umjetničkom predstavljanju građevine. O čemu se onda radi? To znači pisati o uspostavi biskupije, o biskupima, njihovim suradnicima, kanonicima i prebendarima, o katedralnoj školi, o uspostavi Bogoslovnog sjemeništa i njegovom djelovanju. To znači pisati o izgradnji biskupskog, kaptolskog i prebendarskog kompleksa - sve navedeno sastavni je dio povijesti ove zgrade koja u svojoj biti obuhvaća sve duhovno, kulturno, povijesno i lijepo što su stanovnici ovog dijela Hrvatske, a danas možemo reći cijele Hrvatske, učinili.
Kamenje zagrebačke katedrale bilo je svjedokom uspjeha i radosti kao i poraza i žalosti hrvatskoga naroda. U ovom svetom prostoru toliko puta se iz zahvalnosti pjevalo Tebe Boga hvalimo, ali i Pokoj vječni za tolike povijesne osobe i događaje. Iz ove Bogu posvećene zgrade kretalo se u boj za krst časni i slobodu zlatnu. Ovdje se molilo tijekom brojnih nevolja hrvatskoga naroda, ali i okupljalo da bi se Bogu i Presvetoj Bogorodici te Božjim svecima, posebno bl. Alojziju Stepincu preporučilo sve potrebe hrvatskoga naroda.
Ovdje je duša hrvatskoga naroda u dobru i u zlu, u zdravlju i u bolesti.
U katedrali se prisjećamo slavne, teške povijesti i molimo za blagoslovljenu budućnost. Ova katedrala je hrvatski nebeski grad Jeruzalem. Najlakše bi bilo u predstavljanju povijesti zagrebačke katedrale krenuti utabanim stazama i bazirati se na već poznatoj literaturi. Prije svega tu mislim na monografiju Zagrebačka katedrala, Od XI. do XIX. stoljeća, grupe autora: Ane Deanović, Željke Čorak i autora fotografija Nenada Gattina u izdanju Kršćanske sadašnjosti, Zagreb 1988. Ali zar smatrate da su navedeni autori proučili cjelokupnu prošlost zagrebačke katedrale?
Može li ijedan objektivan povjesničar sa sigurnošću ustvrditi da je prezentirao i objasnio sve povijesne, umjetničke, teološke značajke zagrebačke katedrale? Nije mi poznato da je netko ozbiljan to ustvrdio, ako jest sigurno se prevario. Uz ovaj uvodni dio, nakana nam je na ovoj stranici objaviti cijeli niz članaka koji će pokušati osvijetliti čim više dijelova i događaja povijesti naše katedrale.
Što znači pisati o katedrali?
Ne radi se samo o zgradi biskupske crkve, koja je majka sviju crkava u nadbiskupiji. Ne radi se samo o povijesno-umjetničkom predstavljanju građevine. O čemu se onda radi? To znači pisati o uspostavi biskupije, o biskupima, njihovim suradnicima, kanonicima i prebendarima, o katedralnoj školi, o uspostavi Bogoslovnog sjemeništa i njegovom djelovanju. To znači pisati o izgradnji biskupskog, kaptolskog i prebendarskog kompleksa - sve navedeno sastavni je dio povijesti ove zgrade koja u svojoj biti obuhvaća sve duhovno, kulturno, povijesno i lijepo što su stanovnici ovog dijela Hrvatske, a danas možemo reći cijele Hrvatske, učinili.
Kamenje zagrebačke katedrale bilo je svjedokom uspjeha i radosti kao i poraza i žalosti hrvatskoga naroda. U ovom svetom prostoru toliko puta se iz zahvalnosti pjevalo Tebe Boga hvalimo, ali i Pokoj vječni za tolike povijesne osobe i događaje. Iz ove Bogu posvećene zgrade kretalo se u boj za krst časni i slobodu zlatnu. Ovdje se molilo tijekom brojnih nevolja hrvatskoga naroda, ali i okupljalo da bi se Bogu i Presvetoj Bogorodici te Božjim svecima, posebno bl. Alojziju Stepincu preporučilo sve potrebe hrvatskoga naroda.
Ovdje je duša hrvatskoga naroda u dobru i u zlu, u zdravlju i u bolesti.
U katedrali se prisjećamo slavne, teške povijesti i molimo za blagoslovljenu budućnost. Ova katedrala je hrvatski nebeski grad Jeruzalem. Najlakše bi bilo u predstavljanju povijesti zagrebačke katedrale krenuti utabanim stazama i bazirati se na već poznatoj literaturi. Prije svega tu mislim na monografiju Zagrebačka katedrala, Od XI. do XIX. stoljeća, grupe autora: Ane Deanović, Željke Čorak i autora fotografija Nenada Gattina u izdanju Kršćanske sadašnjosti, Zagreb 1988. Ali zar smatrate da su navedeni autori proučili cjelokupnu prošlost zagrebačke katedrale?
Može li ijedan objektivan povjesničar sa sigurnošću ustvrditi da je prezentirao i objasnio sve povijesne, umjetničke, teološke značajke zagrebačke katedrale? Nije mi poznato da je netko ozbiljan to ustvrdio, ako jest sigurno se prevario. Uz ovaj uvodni dio, nakana nam je na ovoj stranici objaviti cijeli niz članaka koji će pokušati osvijetliti čim više dijelova i događaja povijesti naše katedrale.
Dr. sc. Vlado Mikšić,
povjerenik za kulturna dobra i voditelj Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije
Podijelite na: