Na velikoj plohi zida desnoga ili južnoga broda katedrale nalazi se glagoljski natpis spomena na trinaest stoljeća kršćanstva među Hrvatima 641. -1941. Pokrštenje Južne Hrvatske ili Dalmacije vođeno je iz Ravene, a ostatak Hrvatske iz Akvileje. Spomen-tekst u zid je uklesan 1944., a u latiničkoj transliteraciji glasi:
SLAVA V’ VIŠNJIH BOGU NA SPOMEN 1300-GODIŠNJICE POKRŠTENJA HRVATSKOGA NARODA KOJI SE ZAVJERI NA VJEČNU VJERNOST PETROVOJ PEĆINI PRIMIVŠI OD NJE OBEĆANJE OBRANE U SVAKOJ NEVOLJI DRUŽBA BRAĆE HRVATSKOGA ZMAJA ČUVAJUĆI SVETINJE PRADJEDOVA PREPORUČUJUĆI HRVATSKU DOMOVINU VELIKOJ BOGORODICI DCXXXXI-MCMXXXXI
Prvi red teksta pisan je na starohrvatskom, a ostatak na modemom hrvatskom jeziku. Slova su uglata glagoljica, tipična hrvatska pismena, kojima je pisana većina hrvatskih glagoljskih liturgijskih knjiga (rukopisna i tiskana izdanja). Iako je u Zagrebačkoj nadbiskupiji službeni jezik bio uvijek latinski, ipak je na njezinu području tijekom povijest mnogo popova glagoljaša, koji su se u liturgiji koristili staroslavenskim jezikom hrvatske redakcije. Staroslavenski rimski misali (po zakonu rimskoga dvora) isprva su rukom pisani, a od 1483. do 1905. i tiskani glagoljskim slovima (hrvatskauglata glagoljica). Posljednji rimski misal na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije tiskan je 1927. u Rimu. Starohrvatski jezik i glagoljski misali rimskoga obreda, kao posebna povlastica u nekim biskupijama na jugu i zapadu Hrvatske, bili su u liturgijskoj uporabi od IX. stoljeća sve do uvođenja književnog jezika u liturgiju poslije II. vatikanskog koncila 1965.
Ispod glagoljskog natpisa nalazi se Kalvarija, gipsani model za XII. postaju brončanog križnoga puta u Mariji Bistrici, rad kipara Ante Orlića iz 1977. Na srednjem križu je raspeti Isus još živ i povjerava svoju Majku Mariju ljubljenom učeniku Ivanu. Sa strane su raspeti na križevima desno, uz Mariju raskajani razbojnik Dizma i lijevo, uz Ivana, okorjeli razbojnik Gesta.
Oltar Majke Božje Zaštitnice nalazio se do 1947. u kapeli svetoga Stjepana u sklopu Nadbiskupskog dvora. Za vrijeme obnove kapele 1947. - 1954. oltar je premješten u katedralu. Ovaj skladni barokni oltar 1778. isklesao je u mramoru riječki majstor Sebastijan Petruzzi. Na oltaru se nalaze kipovi: lijevo sveti Josip, desno sveta Barbara, a na vrhu sveti Stjepan Prvomučenik. Oltarom dominira grb donatora zagrebačkog biskupa Josipa Galjufa. U sredini je slika Majke Božje, zaštitnice Hrvatske i Ugarske (ADVOCATA CROATIAE ET HUNGARIAE), ulje na platnu nepoznatog autora iz XVI. st. Slika je ostala neoštećena u požaru 1706.
Oltar Svetoga Križa prema nacrtima Hermana Bollea izradio je kipar Karlo Morak u neogotičkom stilu. Uz raspetoga Isusa na križu, lijevo je likovni prikaz Mojsija koji pokazuje na mjedenu zmiju, a desno je prikaz Abrahama kako se sprema žrtvovati sina Izaka. Sa strane su kipovi anđela s kadionicama u ruci.
Oltar svetoga Jeronima izrađen je prema nacrtima Hermana Bollea. U sredini oltara je slika hrvatskog slikara Celestina Medovića. a prikazuje svetog Jeronima Dalmatinca, crkvenog naučitelja, kako u špilji u blizini Betlehema prevodi Sveto Pismo s hebrejskog i grčkog jezika na latinski (Vulgata). na prijelazu iz IV. u V. st. Iznad, u trokutu, prikazanje Duh Sveti u liku goluba. Sa strane se nalaze kipovi zaštitnika grada Zagreba, desno sveti Fabijan i lijevo sveti Sebastijan. Na vrhu oltara kip je zagrebačkog biskupa, blaženog Augustina Kažotića.
Renesansno klecalo (klupa) iz 1520., djelo je talijanskog majstora Petra iz Firenze i domaćih stolara. Na naslonu klecala su intarzije s prikazom četiriju svetih evanđelista sa simbolima, zdesna na lijevo: Mateja s anđelom, Marka s lavom, Luke s volom i Ivana s orlom. S lijeve vanjske strane stoji latinski natpis: ARTE ET INGENIO MAGISTRI PETRI PICTORIS ET SCULPTOR(RIS) NICOLAI ET CARPENTARIUS (Umjetnošću i umijećem učitelja Petra slikara i kipara Nikole i stolara), a na desnoj strani urezana je godina 1520.
Barokna klecala (klupe), rad domaćeg majstora Matije Erlmana, smještena su s obje strane oltara svetoga Luke evanđelista.
Oltar svetog Luke Evanđelista djelo je ljubljanskog baroknog majstora Mihajla Kusse i zagrebačkih pavlina Pavla Beline i Tome Jurjevića. U niši na jednostavnom postolju stoji kip svetoga Luke, djelo nepoznatog talijanskog kipara, isklesan od kararskog mramora. Oltar je 1703. izveden troškom zagrebačkog kanonika i šibenskog biskupa Tome Augustića.
Gotička kamena korska sjedala čazmanskoga zbornog kaptola, osnovanog u Čazmi 1232. Čazmanski kanonici su 1549. pred Turcima pobjegli u Zagreb, a 1808. preselili su se u Lepoglavu i kasnije u Varaždin. To su stara korska sjedala Zbora prebendara iz XIII. st., koji su više od dvije stotine godina nosili i naslov čazmanskih kanonika. Zbor prebendara prvostolne crkve zagrebačke osnovao je 1267. biskup Timotej. Na mramornim spomen-pločama zapisana su imena narodnih velikana. Iznad sjedala, desno od prozora, u zid je uzidana nadgrobna ploča hrvatskog bana Nikole Erdodyja iz 1693., djelo zagrebačkog kipara Ivana Komersteinera, a lijevo od prozora vide se ostaci romaničko-gotičke freske s prikazom Navještenja Djevici Mariji iz XIII. st.
Spomenik bana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, koji su zbog svojih samostalnih planova obrane Hrvatske od Turaka, poznatih kao Zrinsko-frankopanska urota, naredbom austrijskog cara Leopolda I. bili pogubljeni 30. travnja 1671. u Bečkom Novom Mjestu. Njihovi zemni ostaci prenijeti su 1919. u zagrebačku katedralu. Poprsja su djela kipara Šime Vulasa i Marije Ujević, postavljeni zajedno sa spomen-pločom 1971. Ispod spomen-ploče je napisano njihovo geslo: NAVIK ON ŽIVI Kl ZGINE POŠTENO.
Oltar Majke Božje Kraljice (Velika Gospa). Romanička kamena oltarska menza potječe iz XIII. st. Neogotički retabl oltara Majke Božje izradio je 1881. Rezbar Jakob Peschek u Obrtnoj školi u Zagrebu, prema nacrtima Hermana Bollea. U sredini oltarske niše nalazi se kip Blažene Djevice Marije s Djetetom Isusom u naručju, koja sjedi na prijestolju kao Kraljica neba i zemlje; na vrhu je prikazan Isus Krist kako kruni svoju Majku Mariju, radovi su kipara Karla Moraka. Na oltarskim krilima nalaze se četiri oslikane ploče s prizorima iz života Marijina. Lijevo krilo, donja slika prikazuje Rođenje Marijino, a gornja Navještenje Blaženoj Djevici Mariji; desno krilo, dolje naslikano je Prikazanje Blažene Djevice Marije u Hramu, a gore Uznesenje Marijino u nebo. Slike su djelo poljskog slikara Epamindasa Bučevskog. Oltar Majke Božje Kraljice dar je zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Mihalovića, a za 50-godišnji jubilej svećeništva pape Leona XIII., o čemu svjedoči latinski natpis ispod kipa presvete Bogorodice.
Nadgrobna ploča bana Tome Bakača Erdodyja, koji je poznat po pobjedi nad Turcima u bitci kod Siska 1593., a pokopan je ispred oltara Majke Božje 1621. Banov lik je isklesan u viteškom oklopu. Na ploči iznad glave uklesan je njegov zahvalni poklik: //IN DEO VICI/ U Bogu pobijedih.
Preuzeto iz: ''Katedrala Uznesenja Marijina u Zagrebu – turistička monografija'', Zvonimir Kurečić, Zagreb, 2009.