Hermán Bollé je na temeljima starih romaničkih i gotičkih zvonika, i djelomice na donjem dijelu renesansnog južnog tornja, izgradio dva nova vitka, čipkasta i prozračna zvonika. Visina južnoga zvonika na vrhu gromobrana iznosi 108,20 m, a sjevernog 108,16 m. Po zvonicima, dovršenima krajem 1899., graditelj H. Bollé povezuje Zagreb preko Kolna s glasovitim francuskim gotičkim katedralama.
Zvona zagrebačke katedrale:
1. U južnom ili desnom zvoniku smješteno je najveće zvono Presvetog Trojstva, teško 6.454 kg, a odlio ga je 1843. u Zagrebu Henrik Degen. Ovo zvono dubokog zvuka i ugodne boje otkucava pune satove.
2. Najstarije zvono Svetog Stjepana Kralja, Štefan, teško 1100 kg, otkucava četvrtine sata.
3. Zvono Mala Gospa (Rođenje Marijino), teško je 180 kg.
4. U sjevernom ili lijevom zvoniku je najmanje zvono Svetog Florijana zvano cinkuš, zvonce teško 110 kg. Zvoni svakodnevno u 8 i 14 sati i poziva kanonike i prebendare na jutarnju i poslijepodnevnu molitvu.
Sljedeća četiri zvona dar su kanonika Milana Balenovića za 900. obljetnicu Zagrebačke nadbiskupije i katedrale 1093./1094. Zvona su odlivena 1985. u zvonoljevačnici Grassmayr u Innsbrucku, a u toranj podignuta 1986.:
5. Zvono Uznesenja BDM ili Velika Gospa, teško je 3.098 kg.
6. Zvono Sveta Tri Kralja, teško 2.163 kg.
7. Zvono Sveti Kvirin, teško 640 kg.
8. Zvono Sveti Mihael, teško 945 kg.
Zvona Presvetog Trojstva, Uznesenja BDM, Svetog Stjepana Kralja, Sveta Tri Kralja i Svetog Kvirina daju G-mol akord, a zvona Svetog Mihaela, Male Gospe i Cinkuš daju harmoničnu pratnju.
Kipovi i grbovi na pročelju:
Timpanon između zvonika ukrašuje Marija Kraljica s Djetetom Isusom i dva anđela sa strane izrađeni prema originalnoj Josipa Beyera. Na lijevom zvoniku su kipovi svetog Franje Ksaverskg i svetog Pavla Pustinjaka, a na desnom ili južnom zvoniku su kipovi svetog Ivana Kapistrana i svetog Dominika.
Grbovi na timpanu su povijesni grb trojne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije; grb kardinala Josipa Mihalovića, grb s pečatnjaka Zagrebačkog kaptola i grb kardinala Franje Kuharica.
Kipovi zaštitnika hrvatskog naroda na pročelju, gore, ispod timpanona uz prozore (trifore), lijevo prema sjeveru je kip proroka Ilije s uzdignutim rukama, a desno prema jugu je kip svetoga Roka s psom; dolje lijevo od rozete je kip svetog Josipa Zaručnika s ljiljanom i desno kip svetog Ivana Krstitelja s križem.
Glavni ulaz/portal s kipovima prema skici Josipa Beyera isklesao je kipar Karlo Morak. Lijevo su na sjevernoj strani od ulaznog portala sveti Metod, sveti Juraj, sveta Barbara, a desno na južnoj strani sveti Ćiril, sveti Florijan i sveta Katarina. Iznad kipova su anđeli koji drže u rukama natpise svetaca i svetica. U sredini iznad ulaznih vrata je Presveto Trojstvo, rad kipara Roberta Frangeša Mihanovića, okruženo kamenom čipkom. Na vrhu portala je Krist Svevladar (Pantokrator), a uz njega su ugarski kraljevi, lijevo sveti Stjepan i desno sveti Ladislav. Dva anđela nose natpis, lijevi Kuća Božja i desni Vrata nebeska.
Preuzeto iz: ''Katedrala Uznesenja Marijina u Zagrebu – turistička monografija'', Zvonimir Kurečić, Zagreb, 2009.