Pape u katedrali

 

 
Papin odlazak iz Rima
 
Sveti Otac Ivan Pavao II. je u Hrvatsku, na svoje 84. apostolsko putovanje izvan granica Italije, krenuo u petak 2. listopada 1998. godine iz rimske zračne luke „Leonardo da Vinci“ u Fiumicinu, zrakoplovom „MD-80“ talijanske kompanije „Alitalia“. Na to drugo putovanje u Hrvatsku, u razdoblju od četiri godine, ispratili su ga kardinal kamerlengo Martinez Somalo, dekan kardinalskog zbora kardinal Bernardin Gantin, vikar grada Rima kardinal Camillo Ruini i mons. Anonio Buoncristiani, biskup biskupije Porto-Santa Rufina pod čijom se jurisdikcijom nalazi rimska zračna luka Fiumicino.

U zrakoplovu su Papu pratili njegovi najbliži suradnici - državni tajnik kardinal Angelo Sodano, pročelnik Kongregacije za kauze svetaca nadbiskup Josè Saraiva Martins, zamjenik državnog tajnika za opće državne poslove, nadbiskup Giovanni Battista Re, dodatni prefekt Papinske kuće mons. Stanislav Dziwisz, ravnatelj Ureda papinskih slavlja mons. Piero Marini, dužnosnici Državnog tajništva Svete Stolice: Martin Vidović, Nikola Eterović, Pawel Ptasznik, Giulio Viviani; organizator papinskih putovanja o. Roberto Tucci, generalni direktor Radio Vatikana o. Pasquale Borgomeo, ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Joaquin Navarro-Valls, ravnatelj vatikanskog dnevnika „L’Osservatore Romano“ Mario Agnes, ravnatelj Televizijskog centra „Televisivo Vaticano«“ Ugo Moretto, petnaestak voditelja različitih službi povezanih s organizacijom i osiguranje putovanja te pedesetak međunarodnih novinara i fotoreportera. Svetog Oca na odlasku je pozdravio i otpravnik poslova hrvatskog veleposlanstva pri Svetoj Stolici Đani Maršan.
 
Ceremonija dočeka u zračnoj luci „Zagreb“
 
Nakon 516 kilometara, leta pravcem Rim-Ancona iznad Jadranskog mora-Cresa-Krka-Karlovca do Zagreba, zrakoplov je na hrvatsko tlo, u zagrebačku zračnu luku, sletio u 17.36 sati. Nedugo nakon slijetanja, u zrakoplov, urešen državničkim zastavama Republike Hrvatske i Svete Stolice, ušli su apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi i veleposlanik Želimir Kramarić, ravnatelj Državnoga protokola Republike Hrvatske, koji su se pozdravili sa Svetim Ocem. U zračnoj su luci Svetoga Oca dočekali članovi Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije i drugi predstavnici Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj: zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, kardinal Franjo Kuharić, splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić, riječko-senjski nadbiskup Anton Tamarut, dubrovački biskup Želimir Puljić, generalni tajnik HBK požeški biskup Antun Škvorčević, predsjednik Odbora zagrebačke nadbiskupije za pripremu pohoda Svetoga Oca Hrvatskoj prelat Vladimir Stanković, dekan odranskoga dekanata mons. Ladislav Loina te župnik župe Velika Gorica III. Josip Ružman. U državnom Odboru za doček bili su predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, predsjednik Hrvatskoga državnog sabora akademik Vlatko Pavletić, predsjednik Hrvatske vlade mr. Zlatko Mateša, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, potpredsjednik Vlade i predsjednik državnoga Odbora za doček Svetoga Oca dr. Jure Radić, zagrebačka gradonačelnica Marina Matulović-Dropulić i drugi.

Praćen burnim pljeskom nazoćnih i zvucima limene glazbe, Papa je na hrvatsko tlo sišao u 17.50 sati te blagoslovio i rukom dotaknuo grudu hrvatske zemlje koju su u prigodnoj posudi držali mladići obučeni u prigorske narodne nošnje: Tomislav Banek i Tomislav Kos, članovi Hrvatskoga seljačkog pjevačkog društva „Prigorac“ iz Gračana. Kroz sve vrijeme Papina dolaska zvonila su zvona sviju crkava grada Zagreba i okolice. Nakon rukovanja i pozdrava s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom i predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije zagrebačkim nadbiskupom Josipom Bozanićem intonirane su papinska i hrvatska himna, izvršen prijavak zapovjednika počasne postrojbe Joze Miličevića a Sveti je Otac zatim izvršio pregled I. počasne bojne HGZ-a rekavši vojnicima: „Vojnici, pozdrav!“, na što su odgovorili „Pozdrav!“.

U počasnoj je loži slijedilo predstavljanje crkvene i državne delegacije gdje je Svetome Ocu predstavio članove crkvene delegacije nadbiskup Bozanić a državne predsjednik Tuđman. Prema protokolu, nakon tih pozdrava slijedili su govori predsjednika Tuđmana i Svetoga Oca. Na završetku ceremonije dočeka, izmijenivši nekoliko riječi s predsjednikom Tuđmanom i njegovim prevoditeljem, Sveti se Otac okrenuo prema mikrofonu te rekao: „Kažu stručnjaci da se moglo razumjeti što sam rekao.“ Prije odlaska iz zagrebačke zračne luke prema zagrebačkoj katedrali mladi u narodnim nošnjama predali su Svetome Ocu cvijeće zaželjevši mu dobrodošlicu prigodnom recitacijom: „Hvaljen Isus, Sveti Oče.“
 
Mladi ispred zagrebačke katedrale
 
U 18.35 sati, ispraćena zvucima crkvene pjesme „Na nebu zora rudi“, svečana kolona s papamobilom registarskih oznaka „SCV 7“ krenula je prema zagrebačkoj katedrali. Na tom putu Papu su dočekale tisuće vjernika župâ odranskog dekanata i novozagrebačkih župâ mahanjem zastavicama i uzvicima pozdrava, slično kao što su ga dočekali i prije četiri godine. U papamobilu su uz Papu bili nadbiskup Bozanić i biskup Dziwisz. Kolona je prošla ulice Savezne Republike Njemačke, Dubrovnika, Većeslava Holjevca, Hrvatske bratske zajednice, Grada Vukovara, Miramarsku, Mihanovićevu, uz Zrinjevac, Prašku, Trg bana Josipa Jelačića, Bakačevu te je u prvi sumrak došla do katedrale. Vidljiva je bila radost i oduševljenost građana grada Zagreba Papinim ponovnim dolaskom, a potvrda toga je bila njihova mnogobrojnost na ulicama i ispunjenost središta Zagreba.

Pred zagrebačkom prvostolnicom okupile su se tisuće mladih i stanovnika grada Zagreba koji su pratili pretprogram što su ga osmislili kanonik Josip Mrzljak i Marijan Gradinšćak. U pretprogramu su sudjelovali istaknuti izvođači popularne duhovne glazbe, glazbeni sastavi zagrebačkih župa, molitvenih zajednica, Mješoviti katedralni zbor, „Collegium pro musica sacra“ i drugi. U trenutku kada je Papa stigao na trg ispred katedrale Mješoviti katedralni zbor je izvodio Bartoluccijevu skladbu „Laudate Dominum“. Buran pljesak, zvonka pjesma i snažan zvuk zvona zagrebačke katedrale stopili su se u jedno u trenutku silaska Svetoga Oca iz papamobila.

Ispred katedrale bili su nazočni brojni kardinali, biskupi, svećenici i redovnice te članovi Hrvatskoga državnog sabora, Vlade, gradskih vlasti. Papa se s nadbiskupom Bozanićem, kardinalom Kuharićem i pratnjom popeo na manju, svečano okićenu binu ispred južne kule uz koju je bio smješten i veliki “Vukovarski križ” s motivima slikara naivaca, dar Državnog odbora za pripremu Papina pohoda Svetome Ocu. Nakon kratke molitve Svetoga Oca je pozdravio nadbiskup Bozanić više puta prekidan burnim pljeskom nazočnih. Nakon nagovora Svetoga Oca susret je zaključen pjevanjem molitve Gospodnje i apostolskim blagoslovom, a mladi su si dali oduška skandirajući „Papa, Papa,“.

Na parkiralištu ispred bogoslovije te na Trgu bana Josipa Jelačića bili su postavljeni veliki video-zidovi pa su vjernici mogli pratiti izravan prijenos Papina dolaska u Hrvatsku i događanje pred katedralom.
 
Molitva na Stepinćevu grobu
 
Dok je puk pjevao „Ti, Kriste, Kralj si vjekova“, Sveti je Otac sa svojom pratnjom zajedno s kanonicima Prvostolnog kaptola zagrebačkoga, prebendarima i članovima Odbora zagrebačke nadbiskupije za pripravu pohoda Svetoga Oca Hrvatskoj ušao u katedralu gdje se je zadržao u molitvi uz grob časnoga sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca. Sveti je Otac već jednom molio na Stepinćevom grobu 1994. godine. U katedrali je bio i umirovljeni zagrebački pomoćni biskup mons. dr. Đuro Kokša. Dok je Sveti Otac s pratnjom išao prema grobu kardinala Stepinca, Muški katedralni zbor je uz orguljsku pratnju izveo skladbu „Veliča duša moja Gospodina“, a na odlasku iz katedrale prema nadbiskupskom dvoru skladbe „Isus jučer, danas i uvijeke“ te „Djevice nevina“.

U nadbiskupskom dvoru priređena ja večera za nazočne kardinale i biskupe, među kojima su bili svi biskupi Crkve u Hrvata. Svetoga Oca je tijekom večere pozdravio domaćin nadbiskup Bozanić. Nakon večere Sveti je Otac prenoćio u apostolskoj nuncijaturi a ostali uzvanici u hotelu „Intercontinental“. Mnogi su Zagrepčani čekali Svetoga Oca dok nije krenuo s Kaptola prema nuncijaturi, a brojni su hodočasnici-pješaci na završetku susreta sa Svetim Ocem krenuli prema Mariji Bistrici.

Najveću skupinu hodoćasnika, kojoj su se u Zagrebu pridružili i hodočasnici iz zagrebačke okolice te drugih krajeva „Lijepe naše“, predvodili su članovi planinarskoga društva „Stanko Kempny“ iz Zagreba. Do Marije Bistrice je trčan i ultramaraton. Dugogodišnji maratonac Joža Zmazek, inače pedesetdvogodišnjak, istrčao je 64-kilometarsku etapu od Krašića do Zagreba sam, a od zagrebačke katedrale su mu se u petak ujutro 2. listopada pridružila trojica bogoslova: Mario Stjepan Šikić, Dražen Hladuvka i Višeslav Štimec. U Mariju Bistricu su stigli u poslijepodnevnim satima, a ukupna etapa od Krašića do Marije bistrice iznosila je 105 km.
 
Bdijenje na Mariji Bistrici
 
Na Mariji Bistrici od ranih večernjih sati u petak 2. listopada tisuće već pristiglih hodočasnika sudjelovale su u različitim pobožnostima te su se duhovno pripravljale za susret sa Svetim Ocem i beatifikaciju kardinala Alojzija Stepinca. U bazilici je i poslije ponoći postojala mogućnost za ispovijed. Oko ponoći je u bistričkoj bazilici započelo klanjanje Presvetome Oltarskom Sakramentu koje je predvodio bistrički župnik mons. Lovro Cindori. Po završetku klanjanja s oltara je skinut kip Majke Božje Bistričke i okrunjen zavjetnom krunom hrvatskih vladara.

Četiri djevojke u bistričkim narodnim nošnjama ponijele su zatim kip Majke Božje Bistričke u procesiji prema „crkvi na otvorenom“ gdje je stavljen u posebno za to pripremljeno mjesto na oltaru, s lijeve strane Papina trona. Od dva sata poslije ponoći započelo je bdijenje koje je sve do 9 sati ujutro animirano različitim programom. U tom su pretprogramu sudjelovali: skupina mladih s Kaptola, skupina mladih „Psalmi“ iz Rijeke, Marijana Hegedušić, članovi Katoličkog „Band-Aida“, Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske, skupina estradnih umjetnika koji su izveli pjesmu „Dobro nam došao, Sveti Oče“, Dječji zbor kardinala Alojzija Stepinca, Katolički Band-Aid…
 
U ranim jutarnjim satima rijeka hodočasnika preplavila je najveće hrvatsko marijansko svetište. Premda je cijela noć bila na raspolaganju, najveći broj hodočasnika se odlučio krenuti u ranim jutarnjim satima te je 80 zglobnih autobusa, koji su kretali svake dvije-tri minute s autobusnog terminala u Dubravi i zaustavljali u Sesvetama, bilo čak i premalo. Stizali su i brojni pojedinačni autobusi kao i vlakovi iz Zagreba do Zlatar-Bistrice. U Mariju Bistricu su stigle različite skupine biciklista, posebice iz obližnjih mjesta, kao iz župe Sračinec kod Varaždina. Na ulazima u „crkvu na otvorenom“ već su od ranih večernjih sati policija i redari puštali hodočasnike na kongresni prostor, gdje su mnogi i prenoćili.

U jutarnjim satima pjevana je „Jutarnja“ iz Časoslova, čitani su tekstovi iz knjige fra Bonaventure Dude „Razmišljam o Stepincu“, a narod je zdušno prihvatio pjevanje pučkih marijanskih pjesama. Prije dolaska Svetoga Oca u Mariju Bistricu promotor Stepinćeve kauze prelat Batelja uputio je nazočnima nekoliko prigodnih misli o kardinalu Stepincu. Kako se jutarnja magla dizala sa „zagorskih bregov“ i iščezavala, tako je mnoštvo hodočasnika sve više izranjalo na vidjelo. Sve je bilo puno od nogometnog igrališta u čijoj je blizini bila smještena bolnica, puna Kalvarija, pa sve do bistričkog groblja.
 
Papin put preko Sljemena do Marije Bistrice
 
Sveti je Otac iz nuncijature u Zagrebu 3. listopada krenuo oko 8 sati u osobnom automobilu cestom preko Sljemena, Stubičkih Toplica do Marije Bistrice. Nekoliko kilometara prije ulaska u Mariju Bistricu prešao je u „papamobil“ te nastavio put do „crkve naotvorenom“. Kada su stotine tisuća hodočasnika primijetili „papamobil“, buran pljesak se prolomio Marijom Bistricom, a pozdrav Papi mahanjem raznobojnim zastavicama još se više pojačao kada je Sveti Otac u „papamobilu“ prolazio koridorom između vjernika s jednog kraja prostora na drugi. Prirodna kulisa brežuljka Kalvarije, ispunjena ljudima spremnima da poslušaju riječi Svetoga Oca, neodoljivo je prisjećala na evanđeosko izvješće o Govoru na gori.

Pristigli su iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine te susjednih zemalja. Zapažen je bio i broj Hrvata iz inozemstva: Njemačke, Austrije, skandinavskih zemalja, Kanade, Amerike i Australije. Brojni transparenti s natpisima mjesta odakle su došli, pozdrave Papi, Stepinćeve slike, zastave i drugi rekviziti odavali su iskreni duh dobrodošlice „hodočasniku Evanđelja“. Kad je „papamobil“ došao do sakristije iza glavnoga oltara, Papa se pozdravio s bogoslovima koji su asistirali u misnome slavlju i obredu beatifikacije te se zatim u sobici izrađenoj za njega pripremio za misno slavlje. Svi su svećenici koncelebranti već bili obučeni u misno ruho i na svojim su mjestima, na kongresnom prostoru ili svečanoj loži s desne strane oltara, čekali dolazak svečane ulazne procesije.

Koncelebranti kardinali i biskupi čekali su Papin dolazak u velikoj dvorani zgrade za ispovijedanje te su, nakon što se Sveti Otac obukao u misno ruho, pošli prema oltaru. Tijekom dolaska svečane procesije veliki je zbor sastavljen od pjevača crkvenih zborova zagrebačke nadbiskupije i obližnjih župa Hrvatskoga zagorja te Dječjega zbora kardinala Alojzija Stepinca pjevao poznatu i dragu popijevku „Ljiljane bijeli“. Pjevanje je na orguljama pratila prof. Hvalimira Bledšnajder, a neke dijelove i orkestar Hrvatske vojske. U dirigiranju zborovima sudjelovali su mo. Miroslav Martinjak, mo. Mladen Tarbuk i Dragutin Cerovečki. Solističke dionice pjevali su solisti Željko Puškarić, Miroslav Živković, Darija Hreljanović i s. Cecilija Pleše. Više od 500 redara brinulo je o smještaju i redu hodočasnika na kongresnom prostoru.
 
Beatifikacija kardinala Stepinca
 
Svetoga Oca je na početku misnoga slavlja u subotu 3. listopada u Mariji Bistrici pozdravio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić a Sveti je Otac nakon toga rekao: „Danas sam došao k vama u ovo drago vam svetište naše nebeske Majke - Majke Božje Bistričke. Pred njezinim crnim likom toliko ste puta vi i vaši stari po njoj upućivali molitve Bogu. Ovdje sam kako bih zajedno s vama Bogu prinio žrtvu hvale i proglasio blaženim slugu Božjega Alojzija Stepinca. Molimo Gospodina da nam oprosti grijehe da čiste savjesti nosimo svjedočanstvo Radosne vijesti; molimo ga da svojim milosrđem podržava našu ustrajnost u vjeri i predanju, služenju i poniznosti srca“.

Obred beatifikacije mučenika kardinala Alojzija Stepinca započeo je zamolbom nadbiskupa Bozanića: fl“Sveti Oče, kao nadbiskup zagrebački ponizno Vas molim da se udostojite ubrojiti među blaženike slugu Božjega Alojzija Stepinca.“
 
Uz nadbiskupa Bozanića, ispred Svetoga Oca i oltara, bio je i promicatelj postupka za proglašenje blaženim i svetim kardinala Stepinca prelat dr. Juraj Batelja. U nastavku obreda nadbiskup Bozanić je ukratko opisao život, djelo i smrt, budućeg blaženika. Nakon riječi nadbiskupa Bozanića svi su nazočni ustali a Sveti je Otac sa svojeg sjedišta svečano izgovorio formulu beatifikacije. Stotine pjevača zajedno sa stotinama tisuća vjernika radosno su i svečano nakon Papinih riječi zapjevali: „Amen“.

Fanfare su odmah nakon toga intonirale: „To sad nebo navješćuje i glas s neba potvrđuje“ iz božićne pjesme „Svim na zemlji“. Istodobno je s velike slike blaženog Stepinca na oltaru „crkve na otvorenom“, rad akademskog slikara Josipa Biffela iz Zagreba, skinut veo koji ju je do tog trenutka prekrivao te je lik novoga blaženika Katoličke Crkve i ponos hrvatskoga naroda pokazan mnoštvu. Za mnoge je bio veliki znak kada se upravo tog trenutka kada je kardinal Stepinac proglašen blaženim, kroz sumaglicu pojavilo sunce i okupalo zlatnim zrakama bistričko molitveno mnoštvo.
 
Sedam kardinala, 70 biskupa, više od tisuću svećenika
 
Sveti je Otac predvodio misno slavlje u koncelebraciji sa sedam kardinala, sedamdesetak biskupa te više od 1.000 svećenika. Uz kardinala Sodana, koji je sa Svetim Ocem stigao iz Rima, koncelebrirali su kardinal Franjo Kuharić, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, kölnski nadbiskup kardinal Joachim Meisner, slovački kardinal iz Nitre - Jan Chryzostom Korec, torontski nadbiskup kardinal Aloysius Ambrožić te bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn. Misnome su slavlju, uz sve hrvatske biskupe, koncelebrirali biskupi iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, SAD, Mađarske, Slovačke, Irske, Albanije, Nizozemske, Italije, Španjolske, Bugarske, Rumunjske, Makedonije, Crne Gore, Austrije, Češke, Jugoslavije te deseci generalnih vikara, izaslanika biskupa različitih zemalja te predstavnika rimskih kongregacija i zavoda.

Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima iz Rima predstavljao je rektor mons. Jure Bogdan. Kardinali, biskupi i posebni uzvanici na sebi su imali misnice sa zlatnim detaljima i križem u obliku hrvatskoga pletera koje su za tu prigodu izradile redovnice različitih kongregacija. Svećenici su nosili crvene štole s biskupskim grbom nadbiskupa Stepinca, koje su im podijeljene po dolasku na mjesto slavlja.

Slavlju su bili nazočni i predstavnici drugih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj: evangelički biskup dr. Vladimir Deutsch, predsjednik Saveza baptističkih Crkava u Republici Hrvatskoj dr. Branko Lovrec, predsjednik Židovske zajednice dr. Ognjen Kraus te muftija Ševko Omerbašić, predstavnik Mešihata Islamske vjerske zajednice u Sloveniji i Republici Hrvatskoj. Uz predsjednika Tuđmana, misnome slavlju su bili nazočni članovi Hrvatskoga državnog sabora, Vlade, županija, brojnih institucija te diplomatsko-konzularnog kora. Mnogobrojne redovnice, ministranti, vjernici u narodnim nošnjama, invalidi, stari i mladi iz dubine su srca, kako to hrvatski čovjek zna, pozdravili i dočekali Svetoga Oca.

Za vrijeme euharistijskog slavlja Papa je blaženikom proglasio blaženim časnoga slugu Božjega kardinala Alojzija Stepinca. I cjelokupna je liturgija bila usredotočena na život i lik novoga blaženika Stepinca. Molitveni obrasci toga slavlja pripadali su slavlju mučenika. Biblijski tekstovi su također naglašavali mučeništvo, utjehu koja dolazi od Boga i čistoću savjesti koja svoje korijene pušta u pouzdanje u Boga.
 
Relikvijar u rukama čudesno ozdravljene
 
Dok su se nakon čina beatifikacije u čast novome blaženiku pjevale pjesme „Slugo Božji – Kardinale“ i „Bit ćete svjedoci“, procesija sa svijećama i cvijećem donijela je na oltar relikvijar s relikvijama kardinala Alojzija Stepinca. Relikvijar je nosila djevojka Marijana Beno iz Dubrovnika koja je na zagovor kardinala Stepinca, unatoč liječničkoj dijagnozi da neće moći hodati ni govoriti, ozdravila.

Taj relikvijar, koji je darovan Svetome Ocu, izrađen je od srebra u zagrebačkoj zlatarnici „Rodić“. U donjem su dijelu prikazani starohrvatski kršćanski motivi, u središnjem, prozirnom dijelu, nalazi se članak kosti prsta ruke bl. Alojzija Stepinca, a nad tim se uzdiže toranj zagrebačke katedrale. Nadbiskup Bozanić i postulator Batelja zahvalili su zatim Svetome Ocu za proglašenje blaženim kardinala Stepinca a nadbiskup Bozanić je kazao: „Sveti Oče, kao nadbiskup zagrebački od srca Vam zahvaljujem u svoje ime i u ime svega naroda Božjega što ste se udostojali ubrojiti među blaženike slugu Božjega Alojzija Stepinca.“
 
Obred beatifikacije završen je svečano otpjevanom „Slavom“ te zbornom molitvom u kojoj je prvi put spomenut „blaženi Alojzije biskup“. Evanđelje na hrvatskome jeziku pjevao je đakon Kruno Novak a zatim je isto evanđelje otpjevao u starohrvatskoj redakciji grkokatolički svećenik Nino Kekić. Evanđelje je pjevano iz evanđelistara koji je izrađen posebno za tu prigodu i darovan je na dar Svetome Ocu.

Na naslovnoj ploči evanđelistara u srebru prikazan je motiv plenarija izrađenoga od slonove kosti u XI. stoljeću koji se čuva u Riznici zagrebačke katedrale. Iz iste riznice uzet je motiv križa iz Martinščine za zadnju stranicu misala. Na pozadini je ispisan glagoljski tekst glagoljskog misala iz 1483., a na hrptu je glagoljicom ispisana riječ „evanđelje“ te na gornjem dijelu utisnut logo Papina pohoda Hrvatskoj a u donjem dijelu tekst: „Zagreb - Marija Bistrica, 2.-3. listopada 1998.“ Na koricama se nalaze i likovi četiriju evanđelista. Taj unikatni evanđelistar izradio je venecijanski majstor Franco Antenori.
 
„Od toga palog zrnja živimo i mi danas“
 
Nakon propovijedi Svetoga Oca pozvao je nadbiskup Bozanić sve nazočne na ispovijest vjere ovim riječima: „Današnji dan proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca dar je našoj Crkvi, dar je našoj vjeri. Pred papom Ivanom Pavlom II., koji ima službu predsjedatelja u ljubavi čitave Crkve, i zajedno s njime, želimo posvjedočiti svoju vjeru, želimo ponovno glasno ispovjediti svoju pripadnost Bogu i Crkvi, njezinu jedinstvu i njezinu gorljivu propovijedanju neprolazne istine koju ne mogu dokinuti nikakve ideologije, koja je mnoge hrvatske vjernike uresila mučeničkim vijencem.

Od toga palog zrnja živimo i mi danas, rastemo i molimo za jednaku ustrajnost. U našem se glasu stapa i u njemu odjekuje glas naših pređa, od čijega smo svjedočanstva živjeli u vremenima nesloboda i uzništva, uzdajući se u Boga svim srcem. Kao znakovi nade izrasli iz stabla života, iz drveta Križa, progovaramo trajnom vjernošću i u budućemu vremenu. Treće tisućljeće kršćanstva treba kršćane zahvaćene ognjem Duha, a ove riječi jezik Duha rođene Crkve i Crkve koja se ne prestaje rađati.“
 
Molitva vjernika bila je prožeta „vapajima“ iz konkretne hrvatske stvarnosti. Molilo se da vjernici mognu po primjeru blaženog Alojzija hrabro i ponizno svjedočiti evanđelje u svakom vremenu i pred svakom zemaljskom vlašću; da Gospodin bude uza sve one u našoj domovini koji se brinu za odgoj mladih i školstvo; da pomogne kulturnim djelatnicima i umjetnicima, liječnicima i znanstvenicima, sucima i vojnicima da bi bili svjedoci čistoće srca, kakve je promicao i mučenik Alojzije; da Bog vodi svojom providnošću sve koji su na vlasti da promiču mir, a svim žrtvama nasilja da snagu opraštanja kako bi svaka naša patnja bila razlogom nade i iščekivanja Božje utjehe; te da u našoj domovini u kojoj „život produbljuje razlike između bogatih i siromašnih, zadovoljnih i malodušnih - ne ostavi niti jedno kršćansko srce ravnodušnim na ljudsku bijedu“ a kršćanske zajednice nauči lomiti i darivati kruh ljubavi siromašnima s onima koji su na rubu društva, „onako kako je to činio bl. Alojzije“. Molitvu vjernika čitali su predstavnici biskupija zagrebačke metropolije te drugih crkvenih pokrajina u Republici Hrvatskoj.
 
Prinos darova, oltar, Stepinčeva katedra
 
U prinosu darova prinijeli su papinski ciborij vjernici iz rodne župe kardinala Stepinca - Krašića - a vino su prinijeli vjernici iz Marije Bistrice. Prinesen je i evanđelistar koji je dar Svetome Ocu od vjernika svih hrvatskih biskupija. Posebno je bilo dirljivo gledati mnogobrojnu obitelj Barun, čijih je petero od dvanaest djece pozdravljalo Svetoga Oca. Otac obitelji Mijo Barun uručio je u ime Hrvatske biskupske konferencije novčani dar za Papin Caritas. Tom je prigodom bistrički župnik Lovro Cindori primio od Svetoga Oca kalež za svetište Majke Božje Bistričke. Svima onima koji su prinijeli darove Sveti je Otac darovao krunicu. Milodare je prikupljalo 300 milostinjara iz zagrebačkih župa koji su za tu prigodu bili označeni posebnim znakovima i imali posebne „škrabice“.
 
Sveti je Otac služio misno slavlje prvi put na bistričkome kamenom oltaru, izrađenom po idejnom nacrtu Florijana Škunce, na čijem se prednjem dijelu, okrenutom prema narodu, nalazi reljef s likom Isusa i dvojice učenika iz Emausa. Na dva ambona, s kojih se prvi put čitala riječ Božja, prikazan je na srebrnim pločama sv. Jeronim te glagoljski tekst: „Neka mi bude po tvojoj riječi“. Tijekom misnoga slavlja Sveti je Otac sjedio na hrastovoj katedri iz crkve Nadbiskupskoga dječačkog sjemeništa u Zagrebu koja je u toj crkvi bila i u vrijeme nadbiskupovanja Alojzija Stepinca a za slavlje u Mariji Bistrici je posebno presvučena u bijelu kožu. Sveti je Otac pričestio pedesetak ljudi povezanih sa životom kardinala Stepinca, dobročinitelja kauze i vjernika iz različitih oblika crkvenog života. Papa je na kraju misnoga slavlja nadbiskupu Bozaniću za čudotvorni kip Majke Božje Bistričke uručio zlatni vijenac, kojega je Nadbiskup pokazao nazočnom mnoštvu.
 
Nakon pozdrava hodočasnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine, Papa je pozdravio i hodočasnike iz susjednih zemalja na njihovim jezicima: Slovence, Talijane, Mađare, Nijemce i Poljake te Albance. Posebno su glasni bili Slovenci među kojima su uz brojne hodočasnike bili i bogoslovi.
 
Prije završnog blagoslova generalni vikar zagrebačke nadbiskupije prelat Stanković kazao je nazočnima da će Papa blagosloviti temeljne kamenove za buduće pastoralne centre u čast bl. kardinala Stepinca. Sveti je Otac također odao počast kipu Majke Božje Bistričke okadivši ga, a nazočno je mnoštvo gromoglasno otpjevalo pjesmu „Zdravo, Djevo“.
 
Papa s predstavnicima drugih zajednica
 
Po završetku misnog slavlja Papa je pozdravio predstavnike ostalih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, koje je nadbiskup Bozanić dopratio do Papina trona: evangeličkog biskupa Vladimira Deutscha, predsjednika Saveza baptističkih zajednica dr. Branka Lovreca, predsjednika Židovske općine u Zagrebu dr. Ognjena Krausa, predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji i Hrvatskoj Ševka Omerbašića, darujući i njima krunice na uspomenu. Prije odlaska s oltarnog prostora, Sveti se Otac rukovao s hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Na završetku misnoga slavlja polumilijunsko mnoštvo jednoglasno je zapjevalo bistričku himnu „Majko Božja Bistrička“.
 
Papa u bistričkoj bazilici
 
Izlazeći iz sakristije nakon misnoga slavlja, Sveti se Otac pozdravio s brojnim organizatorima slavlja te otišao u bistričku baziliku. Po dolasku u baziliku zaustavio se u kratkoj molitvi a nakon toga se potpisao u buduću spomenicu toga najvećeg hrvatskog marijanskog svetišta. Tom mu je prigodom bistrički župnik Cindori darovao veliko licitarsko srce. Pratnja se nakon toga zajedno sa Svetim Ocem uputila prema apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu gdje je bio priređen privatni objed a ostalih dvjestotinjak gostiju ručalo je u bistričkom hotelu „Kaj“. Tisuće su se vjernika nakon odlaska Svetoga Oca uputile svojim kućama.
 
Primanje u predsjedničkim dvorima
 
U poslijepodnevnim satima Svetoga je Oca u službeni posjet primio predsjednik RH dr. Franjo Tuđman u predsjedničkim dvorima. Susretu su bili nazočni brojni predstavnici Hrvatskoga državnog sabora, Vlade, gradskih vlasti, vojske, policije te 37 predstavnika diplomatskoga zbora akreditiranih u Republici Hrvatskoj s kojima se Sveti Otac rukovao. Prilikom susreta predsjednik Tuđman je Svetome Ocu darovao skulpturu koja predstavlja blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, rad akademskoga kipara Tomislava Ostoje, te visoki reljef „Sveti otac Ivan Pavao II. - Hrvatska vam nikad zaboravit neće“, akademskoga kipara prof. Krune Bošnjaka. Tom je prigodom dr. Tuđman rekao Papi da rad koji predstavlja Svetoga Oca u reljefu želi simbolizirati „njegovo djelo, ne samo za Hrvatsku nego i za svijet, te njegovo zalaganje za mir i sklad u svijetu“.
 
Sveti Otac je predsjedniku Tuđmanu uručio lik sv. Petra i Pavla u bronci, rad Enrica Manfrina iz Milana, za koji je rekao da bi taj simbolični i slikoviti dar trebao produbiti sadržaje „koje danas osjećamo, na dan proglašenja, kao da nam govori jedna cijela epoha“. Pripada prošlosti, a otvara se prema trećem tisućljeću, istaknuo je Sveti Otac.
 
Nakon toga Sveti Otac je pozdravio članove obitelji Tuđman te se uputio u predsjednički kabinet gdje je tridesetak minuta osobno razgovarao s predsjednikom Tuđmanom.
Istodobno u drugoj prostoriji susreli su se predstavnici Svete Stolice i Hrvatske vlade. Uime Svete Stolice u razgovorima su sudjelovali državni tajnik kardinal Sodano, njegov zamjenik Giovani Battista Re te apostolski nuncij nadbiskup Einaudi, zagrebački nadbiskup Bozanić i kardinal Kuharić. Od državnih su dužnosnika bili nazočni predsjednik Vlade premijer Mateša, ministar vanjskih poslova dr. Granić, potpredsjednik Vlade dr. Radić.
 
Susret sa „svijetom kulture“
 
Na završetku toga napornog radnog dana Sveti se Otac navečer u apostolskoj nuncijaturi susreo s predstavnicima hrvatskih kulturnih ustanova. Izaslanstvo predstavnika „svijeta kulture“ predvodio je potpredsjednik crkvenoga Odbora za pripravu pohoda Svetoga Oca Hrvatskoj dr. Stjepan Baloban, profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a nazočno je bilo dvadesetak predstavnika: Ministarstva kulture, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sveučilištâ‚ i drugih kulturnih ustanova koje su bile pozvane da pošalju svoje predstavnike. Tom je prigodom dužnosnik Svete Stolice mons. Martin Vidović pročitao Papinu poruku te je svima nazočnima podijeljena u pismenom obliku.

Ministar Biškupić je predajući Svetome Ocu svečani uvez Belostenčeva rječnika „Gazophilazyum“ rekao da taj dar pokazuje snagu hrvatske kulture i veličinu hrvatskog tiskarskog umijeća. Papa je na to nadodao da je to samo dio onoga što posjeduje hrvatska kultura, a kad bi se išlo u pojedinosti očitovalo bi se sve njezino bogatstvo, također je zaželio napredak i uspjeh na svim područjima kulturnog i znanstvenog rada. Susretu su bili nazočni i nadbiskup Bozanić i kardinal Kuharić.
 
Darovi Svetome Ocu
 
U nuncijaturu, gdje je te noći Sveti Otac također prenoćio, dopremljeni su darovi koje su pojedinci i tvrtke darovale Svetome Ocu: knjige „Terra combusta“ i „Martirologij Crkve zagrebačke“ svećenika dr. Stjepana Kožula, skulptura „Glava Krista“, rad Mate Sabljića iz Pule, „Ranjena Raspela“ Slobodana Langa, „Marija u plaštu«, brončani lik Stanka Jančića, brončani lik „Kardinal Stepinac“ Željka Karaule a dar Društva hrvatskih političkih zatvorenika, Kristalni križ Mirjane Šmidt, goblen „Papinski grb“ Dragice Stojanović, slika „Gospa Lurdska“ Nenada Marinca, slika „Drinske mučenice“, dar Kćeri Božje Ljubavi, slika „Poculica“, dar Hrvatske žene iz Zagreba, slike Dinka Sule, Stjepana Vrbanca, Marka Alandžaka, misnica sestara karmelićanki iz Brezovice, ručni rad Mirka Miličevića, ručni rad, dar Hrvatskih intelektualki, kravata „Croata“ zagrebačke tvrtke „Potomac“, priglavci Slavke Buchenauer iz Pakraca, kapa i simboli križarske organizacije, monografija Vojvodić, uvećana fotografija nadbiskupa Bauera i Stepinca iz Marije Bistrice, dar sestara Služavki Maloga Isusa zagrebačke provincije, kompakt-disk Hrvatske radio-televizije s hrvatskom duhovnom glazbom, CD i kasete „Collegium pro musica sacra“ te CD „Dragulji hrvatske glazbe“ Hrvat- skoga katoličkog radija.
 
Zvona ispratila Papu u Split
 
U nedjelju 4. listopada Sveti je Otac oko 8 sati iz nuncijature, preko Kaptola, otišao prema zagrebačkoj zračnoj luci. Putem su ga uz zvon crkvenih zvona opet pozdravili brojni vjernici grada Zagreba. Po dolasku u Zračnu luku Zagreb, Svetoga je Oca dočekala zagrebačka gradonačelnica Marina Matulović-Dropulić. Uz nju su Svetoga Oca za Split otpratili župan zagrebačke županije Branimir Pasecky i drugi predstavnici gradskih vlasti.
 
Papa u Splitu
 
Papa Ivan Pavao II. stupio je na tlo Splitsko-makarske nadbiskupije u nedjelju 4. listopada u 9.30 sati. U zrakoplovnoj luci u Resniku Papu je dočekao i pozdravio splitsko-makarski nadbiskup mons. Ante Jurić s predstavnicima županije i grada: dr. Branimirom Lukšićem, splitsko-dalmatinskim županom, prof. Ivicom Škarićem, gradonačelnikom Splita, Nenadom Belasom, gradonačelnikom Trogira, Antom Sanaderom, gradonačelnikom Kaštela, i Zvonimirom Hrgovićem, gradonačelnikom Solina. Svetome su Ocu predstavljeni i admiral Vid Stipetić, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, Marko Bekavac, načelnik splitsko-dalmatinske Policijske uprave, i Lukša Novak, direktor zračne luke a pozdravili su ga i članovi državnoga Odbora za doček. Na putu za Žnjan, Papin su dolazak najavila i zvona sa crkvenih zvonika i brodske sirene, a slavlju se uz stotine tisuća hodočasnika priključilo i oko 400 brodica s kojih su vjernici pratili misno slavlje.
 
U misnom su slavlju, koje je predvodio Sveti Otac, sudjelovali kardinali Angelo Sodano, Vinko Puljić i Franjo Kuharić, predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić s nadbiskupom domaćinom Antom Jurićem i još pedesetak biskupa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja te stotine svećenika. Na čelu najviših predstavnika hrvatske vlasti bio je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Vlade mr. Zlatko Mateša.
 
Veličanstveni Žnjan
 
Uz Splićane i vjernike iz Splitsko-makarske nadbiskupije i splitske metropolije, na misnom slavlju na Žnjanu brojni su bili hrvatski hodočasnici iz susjedne Bosne i Hercegovine i vjernici iz Boke kotorske te iz drugih dijelova Hrvatske. Nazočni su bili i brojni hrvatski hodočasnici iz Njemačke, Kanade, Australije i drugih zemalja iz cijeloga svijeta.

Od predstavnika drugih vjerskih zajednica počasno je mjesto pripalo episkopu Srpske Pravoslavne Crkve metropolitu zagrebačko-ljubljanskom i cijele Italije Jovanu Pavloviću i šibenskom protojereju Iliji Karajoviću te evangeličkom biskupu dr. Vladimiru Deutschu. Liturgijsko pjevanje na Papinoj misi predvodio je zbor sastavljen od 2.100 pjevača pod vodstvom maestra don Šime Marovića i fra Stipice Grgata, a uz orguljsku pratnju maestre s. Mirte Škopljanac-Mačine i s. Zorislave Radić, te puhačkog orkestra Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu. Poslanicu je pjevao Matko Budrović iz Hvara, a evanđelje don Ivica Žižić. Pjevana je Hrvatska misa Š. Marovića. U bdijenju, koje je prethodilo misnom slavlju na Žnjanu, sudjelovali su članovi molitvenih zajednica iz župe sv. Obitelji u Splitu, predstavnici zajednice za oslobođenje od ovisnosti od droge, molitvene zajednice „Molitva i Riječ“, „Djelo Marijino“, neokatekumeni.

Okupljeno mnoštvo, koje je na euharistijski prostor pristizalo cijelu noć, popularnom su duhovnom pjesmom na veliki događaj pripremali vokalno-instrumentalni sastavi „Konkatedrala“ iz župe sv. Petra i „Agnus“ iz župe sv. Josipa na Mertojaku u Splitu. U neposrednoj pripravi na misno slavlje sudjelovali su s prigodnim programom predstavnici svih biskupija splitske metropolije. Molitveni nastup hvarske biskupije osmislio je don Mili Plenković, prigodni program šibenske don Stipe Perkov, dubrovačke biskupije don Stanko Lasić a don Ivo Ćorić kotorske biskupije, koja se također nalazi u sastavu splitske metropolije. Glazbeno-molitveni program splitsko-makarske nadbiskupije osmislili su fra Stipica Grgat i don Ante Mateljan koji je bio i službeni voditelj cijelog programa pred euharistijsko slavlje sa Svetim Ocem.
 
Kao prikazni dar Svetom je Ocu darovana maketa starohrvatskog broda iz 11. stoljeća „Condura Croatica“ koju su izradili brodograditelji iz Betine na otoku Murteru, a darovali vjernici svih hrvatskih biskupija. Zato su na srebrenoj pločici ispisana imena svih hrvatskih nadbiskupija i biskupa. Kao prikazni dar u ime Hrvatske biskupske konferencije predan je ček za Papin Caritas. Darove su prinijeli djevojke i mladići iz svih biskupija splitske crkvene pokrajine odjeveni u narodne nošnje. Na kraju misnog slavlja Papa je blagoslovio i temeljne kamene za nove crkve. Unatoč vremenskim prognozama koje su najavljivale kišu i vjetar, cijeli je dan bilo sunčano i mirno.
 
Ključevi grada Splita Papi
 
Poslije misnog slavlja na Žnjanu Papa se provezao novim dijelom Splita, do gradske jezgre. Na tom se putu zaustavio ispred samostana sestara klarisa koje su tom prigodom dobile dopuštenje da izađu iz klaustra. Prošavši splitskom Rivom te zatim ulicama kojima prolazi svečana procesija na blagdan splitskog zaštitnika sv. Duje, Papa je ušao u katedralu, za koju je kardinal Sodano tom prigodom dodao: „najstarija i najmanja katedrala na svijetu“. Ispred katedrale sv. Duje predao je Papi splitski gradonačelnik Ivica Škarić srebreni ključ sedamnaest-stoljetnoga grada Splita, što ga je izgradio akademski kipar Vasko Lipovac. Župan Branimir Lukšić darovao je Papi sliku sv. Nikole, rad slikara Mile Skračića. U pratnji nadbiskupa Ante Jurića, pomoćnoga biskupa Marina Barišića te drugih hrvatskih biskupa Papa je razgledao bivši Dioklecijanov mauzolej. O povijesti te građevine upoznao ih je dr. Emilio Marin, ravnatelj Arheološkoga muzeja i član Papinske akademije za starokršćansku arheologiju. Papu su u katedrali pozdravili i predstavnici Prvostolnoga kaptola.

Nakon razgledanja splitske prvostolnice Papa je pošao u nadbiskupski dvor, u narodu poznat pod imenom „biskupova palača“, gdje se susreo s biskupima Hrvatske biskupske konferencje, kojima je uputio i svoju poruku. Susretu su bili nazočni i biskupi iz Bosne i Hercegovine. Sve nazočne je najprije pozdravio domaćin nadbiskup Jurić a zatim je predsjednik HBK nadbiskup Bozanić izrekao svoj pozdrav. Biskupi su Svetome Ocu otpjevali više pjesama među kojima „Lijepo ime...“ te „Ribar plete mrižu svoju“.
 
„Rajska Djevo...“ i na Papinim usnama
 
Glazbeno-molitveni program na Gospinu otoku u Solinu vodio je don Božo Delić, a sudjelovali su članovi zajednice Hrvatskoga katoličkog zbora „MI“ iz Solina, zbor „Kraljica Jelena“, sastavljen od crkvenih pjevača iz Solina, Mravinaca, Kučina, Klisa i Vranjica te bogoslova i sjemeništaraca iz Splita pod vodstvom dr. Mirka Mikelića. U dijelovima operete „Narod svetoga Petra“, nastupili su i članovi kulturno-umjetničkog društva „Salona“ iz Solina uz pratnju tamburaškog orkestra Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Papa se, što su mnogi primijetili, jako dugo zadržao u molitvi pred ulaznim vratima u crkvu Gospe od Otoka. Mladi vjernici, predstavnici katoličkih pokreta i udruga, vjeroučitelji i nastavnici te ostali vjernici dugo su klicali Svetome Ocu. Ljubav koju su mu iskazali i on je uzvratio pjevajući na kraju zajedno sa svima okupljenima „Zdravo Djevo, kraljice Hrvata“.

Zahvalnost su Svetome Ocu iskazali i mnogobrojni vjernici koji su ga ispratili na njegovu putu od Gospina otoka u Solinu, kroz grad Kaštela do zrakoplovne luke gdje su se nakon oproštajnih govora Svetoga Oca i predsjednika Tuđmana, s njim pozdravili svi hrvatski biskupi i kardinali, članovi odbora koji su pripremali njegov pohod te Predsjednik države i Vlade sa svojim najbližim suradnicima. Kao što je kazao na kraju susreta u Solinu, Papa je jako zadovoljan otišao iz Hrvatske.
Sveti je Otac u zrakoplovu „Croatia airlinesa“ iz Hrvatske otputovao u nedjelju 4. listopada, nešto poslije 20 sati. Za 430 km, od zračne luke u Splitu do rimskog „Ciampina“, bilo je potrebno oko sat vremena leta. Po dolasku u zračnu luku „Ciampino“ helikopterom je prebačen u Vatikan.

 
Službeni vjesnik Zagrebačke nadbiskupije, godište LXXXV., br. 3, Zagreb, 1998., str. 33-39.