Sakristija je najstariji dio zagrebačke katedrale, a potječe iz doba gradnje sadašnje katedrale u vrijeme biskupa Timoteja u drugoj polovici XIII. st. U XIX. st. Hermán Bollé prigradio je na mjestu stare kapele iz XVII. st. novu u neogotičkom stilu.
Sakristijski barokni ormari s intarzijama nabavljeni su oko 1700., a rad su majstora Sebastijana Tačkara.
Gotičke freske iz XIII. st. Freska na zidu prema katedrali prikazuje Krista Svevladara ili Pantokratora, a ispod su likovi svetog Dominika lijevo i svetoga Franje Asiškog desno. Ovo je najstariji naslikani lik svetog Franje izvan Italije. Lik u sredini predstavlja svetog Timoteja, zaštitnika graditelja katedrale biskupa Timoteja. Prvi zaglavni kamen ima biljnu dekoraciju, drugi zaglavni kamen je s likom Krista Janjeta. Oštećene freske prikazuju evanđeliste i crkvene oce kao i prepoznatljive likove svetaca štovanih u Zagrebu. Freske su otkrivene nakon potresa 1880.
Slike, ulja na platnu i drvu. Iznad vanjskih ulaznih vrata je sveta Elizabeta Ugarska, a do nje sveti Nikola Biskup, radovi nepoznatog majstora iz sredine XIX. st.
Iznad vrata prema katedrali je barokna slika s nepoznatog starog oltara iz katedrale, Apoteoza Bezgrješne s donatorom, ulje na drvu, rad Bernarda Bobica iz 1694. Iznad ormara, nalazi se barokna slika s prizorom skidanja Isusa s križa Georga Gündtera iz Graza iz 1632.
Na suprotnom zidu, iznad ulaza u riznicu, nalaze se oltarska krila sa starog sakristijskog oltara, rad Bernarda Bobića, slike koje prikazuju slijeva nadesno lik svetog Stjepana Kralja, svetog Kristofora, svetog Emerika (Mirka) i svetog Antuna Padovanskog.
Ispod je Navještenje - arhanđeo Gabrijel i Djevica Marija. Na stražnjoj strani lika svetog Gabrijela prikazano je poklonstvo Triju Kraljeva, a iza Marijina lika nalazi se poklonstvo pastira.
U neogotičkoj kapeli na desnom zidu najprije je manja slika blaženog Augustina Kažotića, rad nepoznatog napuljskog slikara iz XVIII. st., a do nje je veća slika istoga Blaženika, rad slikara Ignaca Bergera s početka XIX. st. U pozadini, iza biskupa Kažotića, vidi se pretpotresni renesansno-barokni izgled zagrebačke katedrale. Na akvarelu Stjepana Podhorskog iz početka XX. st. vidi se izgled katedrale prije potresa.
Neogotički oltar s renesansnom slikom raspeća spada među najveće zanimljivosti u kapeli. Oltar je izrađen u zagrebačkoj Bolleovoj Obrtnoj školi nakon 1880. Središnja slika se do potresa nalazila na oltaru svetih Gervazija i Protazija u južnom ili desnom brodu katedrale. Sliku je naslikao 1495. u Veneciji mladi Albrecht Durer.
Oltarska krila s nutarnje strane, naslikana u Beču u XIX. st., prikazuju, lijevo, Isusov križni put, a desno, Isusovo uskrsnuće. S vanjske strane nalaze se slike, lijevo, Isusovo rođenje i desno, Isusovo obrezanje, rad Hansa Georga Geigerfelda iz XVIII. st.
Preuzeto iz: ''Katedrala Uznesenja Marijina u Zagrebu – turistička monografija'', Zvonimir Kurečić, Zagreb, 2009.