Aktualno

U zagrebačkoj prvostolnici danas je smješteno četrnaest oltara, "od čega je dvanaest vidljivo u glavnoj i pokrajnjim lađama katedrale. Jedan oltar smješten je u sakristiji katedrale, a jedan se nalazi u kapeli bl. Augustina Kažotića smještenoj u prizemlju sjevernog tornja", a u drugom dijelu predstavljamo oltare u južnom brodu Katedrale.

U južnom brodu zagrebačke katedrale, kada krenemo od ulaza s desne strane prema svetištu, nalazi se najprije oltar Majke Božje Zaštitnice. Do 1947. ovaj barokni oltar bio je smješten u kapeli sv. Stjepana u sklopu Nadbiskupskog dvora. Za vrijeme obnove kapele, od 1947. do 1954., premješten je u katedralu gdje se i danas nalazi. Oltar je izvorno bio posvećen Mariji Pomoćnici, a 1778. isklesao ga je u mramoru riječki majstor Sebastijan Petruzzi. Izrađen je od afričkog, francuskog i đenoveškog mramora. Na oltaru se s lijeve strane nalazi kip sv. Josipa, a desno je kip sv. Barbare. Vrh oltara krasi kip sv. Stjepana Prvomučenika. Oltarom dominira grb zagrebačkog biskupa Josipa Galjufa, koji je i donirao sredstva za njegovu izradu. U sredini je slika Majke Božje, zaštitnice Hrvatske i Ugarske, ulje na platnu nepoznatog autora iz 16. stoljeća. Slika je ostala neoštećena u požaru 1706., koji je izbio u »Crnoj školi«, tj. Bogoslovnom sjemeništu na Kaptolu 29.


Drugi oltar po redu posvećen je Svetom Križu. Prema nacrtima H. Bolléa izradio ga je kipar Karlo Morak u neogotičkom stilu. Osim veličinom, koja iznosi 7,5 metara, ističe se i činjenica da su skulpture na njemu izvedene prema modelima bečkog kipara Josefa Beyera. On je ujedno korpus na križu izradio po uzoru na jedno raspelo iz bečke katedrale. Pozadina oltara prekrivena je mozaikom izrađenim u Innsbrucku u Austriji. Uz raspetoga Isusa na križu, lijevo je likovni prikaz Mojsija koji pokazuje na mjedenu zmiju, a desno je prikaz Abrahama kako se sprema žrtvovati sina Izaka. Sa strane su kipovi anđela s kadionicama u ruci, a iznad svakog anđela nalaze se kipovi: s desne strane kip sv. Veronike, a lijevo kip nepoznate svetice. Oltar je završen i postavljen na današnje mjesto početkom 1890. Za njegovu izradu korišten je mramor iz Istre i Carrare u Italiji.


Treći, oltar sv. Jeronima, izrađen je prema nacrtima H. Bolléa uz pomoć zaklade kanonika Adolfa Webera 1896. U sredini oltara nalazi se slika hrvatskog slikara Celestina Medovića, a prikazuje sv. Jeronima Dalmatinca, crkvenog naučitelja, kako u špilji u blizini Betlehema, na prijelazu iz 4. u 5. st. prevodi Sveto pismo s hebrejskog i grčkog jezika na latinski (Vulgata). Sv. Jeronim je prikazan kao ćelavi, bradati muškarac koji je desnom rukom podbočio bradu. Na koljenima mu se nalaze ispisani listovi papira, a na tlu su knjige. U pozadini je prikaz lava kako spava. Iznad, u trokutu, prikazan je Duh Sveti u liku goluba. S desne strane oltara nalaze se kipovi zaštitnika grada Zagreba sv. Fabijan i lijevo sv. Sebastijan. Na vrhu oltara nalazi se kip zagrebačkog biskupa bl. Augustina Kažotića.


Oltar svetog Luke Evanđelista četvrti je po redu u južnom brodu katedrale. Djelo je ljubljanskog baroknog majstora Mihajla Kusse te zagrebačkih pavlina Pavla Beline i Tome Jurjevića. Ovaj oltar, zajedno s oltarom Posljednje Večeri koji stoji u katedrali nasuprot njega, postavljen je 1884. Prije su se oba oltara nalazila u svetištu, a H. Bollé ih je zadržao nakon potresa samo zato što su niski te nisu ni na koji način zaklanjali arhitektonske elemente katedrale. U niši oltara na jednostavnom postolju stoji skulptura sv. Luke s bikom pod nogama, koja se pripisuje Giacomu Piazzetti. Oltar je 1703. izveden troškom zagrebačkog kanonika i šibenskog biskupa Tome Augustića čiji grb se nalazi u središtu zaobljenog prekinutog zabata. Prilikom postavljanja oltara na postamentu s grbom postavljen je novi kameni križ.


Na završetku južnog broda smješten je peti oltar, posvećen Majci Božjoj Kraljici (Velika Gospa). Kamena oltarska menza potječe iz 13. st., a koju je H. Bollé 1884. samo obnovio. Sredstva za izradu ovog oltara poklonio je tadašnji zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Mihalović. Neogotički retabl oltara Majke Božje izradio je 1887. rezbar Jakob Peschek u Obrtnoj školi u Zagrebu, a u katedralu je postavljen godinu dana kasnije. U sredini oltarske niše nalazi se kip Blažene Djevice Marije s Djetetom Isusom u naručju, koja sjedi na prijestolju kao Kraljica neba i zemlje; na vrhu je prikazan Isus Krist kako kruni svoju Majku Mariju. Isus i Marija rad su kipara Karla Moraka. Na oltarskim krilima nalaze se četiri oslikane ploče s prizorima iz života Marijina. Lijevo krilo, donja slika, prikazuje rođenje Marijino, a gornja navještenje Blaženoj Djevici Mariji. Na desnom krilu dolje naslikano je prikazanje Blažene Djevice Marije u Hramu, a gore uznesenje Marijino u nebo. Slike su djelo poljskog slikara Epamindasa Bučevskog. Oltar Majke Božje Kraljice dar je zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Mihalovića povodom pedesetgodišnjeg jubileja svećeništva pape Leona XIII., o čemu svjedoči latinski natpis ispod kipa Bogorodice. Svojom visinom od 811 centimetara najviši je oltar katedrale. Iza samog oltara, ispod prozora zapadnog zida južne lađe 1983. godine otkriveni su tragovi teksta koji govori o posveti oltara krajem 13. stoljeća.



Pročitajte i:

Oltari zagrebačke prvostolnice
Oltari u sjevernom brodu zagrebačke katedrale

  IZVOR: Lađa, br. 2, 2023.