O katedrali

Katedralne i samostanske riznice postale su predmet zanimanja zbog sačuvanih liturgijskih i povijesnih dragocjenosti. Zagrebačka riznica je neiscrpni izvor dokumentacije koja omogućuje da se dragocijenosti vrednuju među svjetskim i europskim dostignućima i pokazatelj je povijesno-umjetničkih prilika u Hrvatskoj.

Rizničke dragocjenosti izlagane su u 19. stoljeću po svjetskim jubilarnim, prigodnim i tematskim izložbama. Umjetnine su osim ljepote, pružale uvid u velika tehnička i umjetnička dostignuća. Posebice je to zapaženo na velikoj jubilarnoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu 1891. godine gdje je Riznica sudjelovala s više od 40 svojih umjetnina. Početkom 20. stoljeća održana je u Zagrebu kulturno-historijska izložba Grada Zagreba prigodom Tisućite obljetnice Hrvatskog kraljevstva 925.-1925. godine. Ona je osim ostaloga dokaz kako je sve umjetnine tijekom povijesti naručivala, oblikovala i sačuvala Crkva.
 

FOTO: Riznica zagrebačke katedrale. 

U Riznici Zagrebačke katedrale skupljale su se umjetničke vrijednosti iz cijele Hrvatske pripremajući veliku izložbu 1971. godine u Grand Palais u Parizu pod nazivom "Umjetnost od prapovijesti do naših dana - Osam tisuća godina umjetničke baštine".

Iste godine Riznica Zagrebačke katedrale pratila je Međunarodni Marijanski i Mariološki kongres 1971. godine u Zagrebu i Mariji Bistrici s izložbom Riznice u MUO-u. Uvidjevši kako Marija, Zaštitnica Zagrebačke katedrale i njezina buduća uloga  nacionalnog svetišta majčinski pomiruje i prima uzvanike najrazličitijih uvjerenja Međunarodnog Marijanskog kongresa, tada je njezino proštenište u Mariji Bistrici proglašeno od tadašnje Biskupske konferencije za nacionalno svetište Hrvatske.

Tadašnji kustos Katedrale i Riznice, A. Ivandija, ne samo da je poljepšavao Zagrebačku katedralu po nalogu kardinala F. Kuharića i prema propisima II. vatikanskog Koncila, već je i pripremao liturgijsko ruho i ostale dragocjenosti za svečan pohod samog pape u Zagreb i Hrvatsku. No prije su se izredali posebni uzvanici kao što su bili mladi sudionici Univerzijade 1987. godine koji su  mogli rizničke dragocjenosti vidjeti u samim prostorima Zagrebačke katedrale. Tako je Marija, Zaštitnica Hrvatske, čula prijetnju 1991. godine da će prva na udaru biti Zagrebačka katedrala. Zato je pripremala Hrvatsku mladost s krunicama oko vrata te je na takav način mogla prokrčiti hodočasnički put da sveti papa Ivan Pavao II. može s nama slaviti 900. godišnji jubilej Zagrebačke nadbiskupije uz Jubilarnu izložbu Sveti trag 1994. godine.

Najljepše dragocjenosti bile su u i u liturgijskoj upotrebi prigodom tog apostolskog pohoda. To se ponovilo i proširilo i 1998. godine do Marije Bistrice proglasivši blaženim svog vjernog zagrebačkog nadbiskupa i mučenika bl. Alojzija Stepinca. Na četiri mjesta u Zagrebu rizničke dragocjenosti pripremili smo prigodom pohoda pape Benedikta 2011. godine.

Rizničke dragocjenosti svjedočile su četrnaeststoljetnu vjeru Hrvata u samom središtu kršćanstva, u Vatikanu, prigodom smjene stoljeća i ulaska u treće tisućljeće 1999./2000. s popratnim katalogom, ukrašenim detaljem umjetničkog veza Božjeg groba na naslovnici i svima obznanila da je Hrvatska oblikovala Europu od samih početaka. To je činila  uz pravno diplomatske i službene najrazličitije aktivnosti.

Rizničke dragocjenosti su i nadalje uključivane u dokumentarne filmove, u popise UNESCO-ve baštine kakve su nježne rizničke čipke u sklopu najljepših Hrvatskih čipki s prekrasnim ornamentom kakvi ukrašavaju i pročelje Zagrebačke katedrale koja izgleda kao kamena čipka s prepletom kamenarske, klesarske i umjetničke tehnike. 

Riznica je i dalje aktivna u svim nacionalnim zbivanjima te na svoj način potvrđuje Hrvatsku ulogu kao predsjedateljicu Vijeća EU 2020. godine u Budimpešti gdje su zagrebački kanonici još u 15. stoljeću bili inicijatori sitnoslikarskih i drugih umjetničkih i povijesnih radionica i ujedinjavali Europu kulturnim i duhovnim poveznicama.

S. Lina Slavica Plukavec