U zagrebačkoj prvostolnici danas je smješteno četrnaest oltara, "od čega je dvanaest vidljivo u glavnoj i pokrajnjim lađama katedrale. Jedan oltar smješten je u sakristiji katedrale, a jedan se nalazi u kapeli bl. Augustina Kažotića smještenoj u prizemlju sjevernog tornja". Nakon oltara u svetištu i južnom brodu, donosimo oltare smještene u sjevernom brodu u kojem se nalazi više oltara.
Neogotički oltar
svetih ugarskih kraljeva Stjepana, Ladislava i Emerika izradio je 1887. J. Peschek. prema nacrtima H. Bolléa. U sredini oltarske niše stoje kipovi sv. Ladislava kralja u sredini, Stjepana kralja lijevo i kraljevića Mirka (Emerika) desno, radovi kipara Karla Moraka. Na oltarskim krilima nalaze se četiri oslikane ploče s prizorima iz života sv. Ladislava kralja, vezanim uz utemeljenje biskupije u Zagrebu. Na lijevom krilu gornje slike primjećujemo kako sv. Ladislav upućuje prvog biskupa Duha u Zagreb, a donja slika prikazuje evangelizaciju u novoj biskupiji. Na desnom krilu gore sv. Ladislav određuje gradnju nove katedrale u Zagrebu, a dolje biskup Duh i svećenici izvješćuju kralja o učinjenom. Slike su djelo slikara Josipa Bauera.
Oltar Posljednje večere djelo je istih majstora kao kod oltara sv. Luke. U sredini je reljef s prikazom Posljednje večere, s Kristom u sredini, okruženim likovima apostola. Oltar je 1703. izgrađen troškom zagrebačkog kanonika Ivana Znike. Mnogi vjernici zastanu ispred ovog oltara primjećujući psa i mačku u podnožju stola. Pas podignute glave vjerno gleda što se dešava na stolu, dok mačka prodornim pogledom gleda ravno u vjernike što zastanu u molitvi pred oltarom.
.jpg?vel=243742)
Neogotički
oltar svetoga Josipa izradio je prema nacrtu H. Bolléa kipar Mihovil Stepić. Oltarna menza postavljena je krajem 1885. Cijeli oltar sv. Josipa završen je krajem 1886., a posvećen je 18. ožujka 1887. U sredini oltarskog nastavka nalazi se kip sv. Josipa s Isusom, zaštitnika Katoličke Crkve i Hrvatskog naroda. Desno je kip sv. Franje Asiškoga, a lijevo sv. Ivana Nepomuka. Sam H. Bollé u
Katoličkom listu 1887. je napisao: »Oltar sv. Josipa smješten je u trećem traveju lijeve lađe, tik do ulaza s te strane. Kao i svi ostali pokrajnji oltari u katedrali, uzdignut je za jednu stepenicu u odnosu na pod glavne lađe katedrale. — Mensa mu počiva na masivnom podnošku, u kojem se nalazi grb nadbiskupa Josipa Mihalovića uklesan u medaljon. A da pored bjeline tih kipova…«, piše Bolle »…utisak bude ipak življi, pojedini su dijelovi ornamenata naglašeni bojom zlata, dok je stražnji dio udubine obojan jednostavnom ornamentikom, na tamno plavoj podlozi.«
.jpg?vel=282111)
Slijedi neobizantski
oltar sv. Ćirila i Metoda, slavenskih apostola i učitelja, zaštitnika Hrvatsko-slavonske ili Zagrebačke crkvene pokrajine (metropolije). Oltar je spoj neogotike i bizantskog stila, a izradio ga je kipar Mihovil Stepić prema modelu kipara Roberta Frangeša Mihanovića. U sredini oltara nalaze se skulpture sv. Ćirila i Metoda. Sveci su odjeveni u biskupska ruha s palijima; Ćiril drži biskupski štap, a Metod nadbiskupski križ. Pozadinu tvori mozaik izveden od kockica bijelog i žutog zlata. Uz unutarnje rubove stupova oltara su dva mozaika s prikazima dvaju anđela na zlatnim pozadinama. S lijeve strane je anđeo u plavoj haljini koji drži svitak s natpisom na latinskom jeziku (
In principio erat Verbum), a s desne strane je anđeo u crvenoj haljini koji drži svitak s glagoljskim slovima na starohrvatskom jeziku (
Iskoni be Slovo), riječi proslova Evanđelja po Ivanu. Oltar je završen 1903.
.jpg?vel=138851)
Neogotički
oltar sv. Petra i Pavla izrađen je 1886. prema nacrtu H. Bolléa od bijelog viničkog kamena. U središnjem dijelu oltara nalaze se skulpture sv. Petra i Pavla, dok su u bočnim nišama skulpture sv. Jurja i sv. Nikole biskupa. Niše su nadvišene trokutastim zabatima koji su ukrašeni neogotičkim fijalama. Skulpture je klesao Dragutin Karlo Morak, dok je pozlatu izradio Eduard Slavoljub Wagmeister.
.jpg?vel=1207398)
Ispod sjevernog zvonika nalazi se kapela bl. Augustina Kažotića, zagrebačkog biskupa od 1303. do 1322. Kapela je uređena u sjevernom tornju 1964. Iz iste godine su oltar i slika na oltaru bl. Augustina Kažotića, rad slikara Ivana Simetića. U niši pod staklom nalazi se relikvijar s moćima bl. Augustina, rad Hrvoja Ljubića, koji je 1997. izradio i srebrni sarkofag bl. Alojzija Stepinca. Lijevo od oltara je kip Gospe Fatimske.

Zadnji oltar u katedrali smješten je u kapeli sakristije. Izrađen je u neogotičkom slogu s renesansnom slikom raspeća te spada među najveće zanimljivosti katedrale. Također je nastao u zagrebačkoj Bolléovoj Obrtnoj školi nakon 1880. Središnju sliku oltara naslikao je 1495. u Veneciji mladi Albrecht Dürer. Ova slika spada među najstarije slike ne samo katedrale, nego i Zagrebačke nadbiskupije. Oltarska krila s nutarnje strane naslikana su u Beču u 19. st. i prikazuju lijevo Isusov križni put, a desno Isusovo uskrsnuće. S vanjske strane nalaze se slike Isusova rođenja lijevo i desno Isusovo obrezanje, rad Hansa Georga Geigerfelda iz 18. stoljeća.
Najvažnije i najsvetije mjesto u Crkvi je oltar koji predstavlja znak Kristove prisutnosti te je ujedno i središte crkvenog prostora. Četrnaest oltara Zagrebačke katedrale znak su da se naš Spasitelj nalazi ne samo svuda u katedrali, nego svojom prisutnošću posve ispunja i naše živote.
Pročitajte i:
Tomica Plukavec, prof. povijesti i kroatolog
Foto: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
Literatura
Dragan DAMJANOVIĆ, Arhitekt Herman Bollé, Zagreb, 2013.
Ana DEANOVIĆ, Željka ČORAK, Zagrebačka katedrala, Zagreb 1988.
Zvonimir KUREČIĆ, Katedrala Uznesenja Marijina u Zagrebu: turistička monografija, Zagreb, 2009.
s. Lina PLUKAVEC, Glavni oltar po Bolléovom nacrtu iz 1885.godine, u: Naša Katedrala 11 (2007.), Zagreb, str. 46-55.
Katolički list, 29. prosinca 1887.; 17. travnja 1890.
Oltar i njegovi dijelovi
Oltar (lat. altare, alta ara; visok žrtvenik) u kršćanstvu: Gospodinov stol, svetilište, mjesto prinošenja nekrvne Kristove žrtve, središnja točka u crkvi oko koje se zajednica okuplja na Euharistiju.
Menza (lat. mensa, stol) ploča od prirodna kamena u jednom komadu, bitan dio oltara koji natkriva stol ili postolje koje čini oltar.
Retabl (lat. retrotabula, stražnja ploča) stražnji dio oltara koji se diže iznad oltarne menze. U novije vrijeme oltar se često oslobađa retabla i svodi na prvobitne osnovne dijelove: kamenu gromadu ili stol.
Predoltarnik, antependij, antipendij, incef ili incefo je pročelje oltara
IZVOR: Lađa, br. 2, 2023.